Građani, stanovnici, podanici, stranci, inovjerci u srednjovjekovnom Dubrovniku (Citizens, Inhabitants, Subjects, Foreigners, Heterodox in Medieval Dubrovnik)

References (234)

1. Mijušković, «Dodeljivanje dubrovačkog građanstva u srednjem veku.» Glas SANU 246 (1961), 89-127; Z. Janeković Römer, Okvir, 229-231.
2. Odluke, sv. II, 428, 578.
3. J. Mijušković, «Dodeljivanje, 115, 122.
4. DAD, Acta Consilii Maioris (Cons. Maius), sv. 2, f. 55'; sv. 4, 136; Monumenta Ragusina. Libri reformationum, ed. Josip Gelčić. Zagreb: JAZU, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, sv. XXVII, knjiga III, 1895, 9-10, 90, 108, 138, 288; sv. XXVIII, knjiga IV, 1896, 43, 51, 267; knjiga V, 263; Monumenta historica Ragusina / Spisi dubrovačke kancelarije, ed. Josip Lučić, Zagreb: sv. III, JAZU -Zavod za hrvatsku povijest, 1988, 145-146; Odluke, sv. I, 355, 356; Z. Janeković Römer, Okvir, 230-231.
5. Statut, L. IV, c. 72.
6. DAD, Cons. Maius, sv. 12: 175'; Franz Miklosich, Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae et Ragusii, Viennae: apud Guilelmum Braunmüller, 1858, 237, 275-276, 285, 337, 343-348; J. Mijušković, «Dodeljivanje: 90-102; Z. Janeković Römer, Okvir, 233-241.
7. Monumenta Ragusina, II, 363.
8. Liber croceus, c. 331.
9. Monumenta Ragusina, I, 114, 220; III, 62-63, 198. DAD, Reformationes, sv. 31, 25', 49; J. Mijušković, «Dodeljivanje, 104-105;
10. I. Mahnken, Dubrovački patricijat, 79-80, 92, 93, 95; Z. Janeković Römer, Okvir, 233- 241. 40 Posebne odredbe vrijedile su za stanovnike dalmatinskih gradova, Huma, Bosne, Raške, Zete i općenito slavenskih krajeva. Statut, L. III, cc. 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57.
11. Isto, L. III, cc. 17, 19, 20, 21, 22, 42; L. VI. c. 43; L. VIII, c. 86; Liber viridis, cc. 357/II, 450, 493; Liber croceus, cc. 57, 70, 113.
12. Statut, L. VI, cc. 25, 30; Odluke, sv. II, 350.
13. Statut, L. VI, cc. 16, 21, 22, 34, 37, 39, 65-67; Odluke veća sv. I, 201-202.
14. Jacomo de Luccari, Copioso ristretto degli annali di Rausa libri quattro di Giacomo di Pietro Luccari, gentilhuomo rauseo ove diligentissimamente si descrive la fondatione della città, l'origine della Repubblica, e suo Dominio, le guerre, le paci e tutti i notabili avvenimenti occorsi dal principio i essa fino all'anno presente MDCIII dal principio di esse sino al anno presente 1604, Venetiis: ad instantia di Antonio Leonardi 1605, 139.
15. DAD, Cons. Rog., sv. 7, 170'-172, 178'-180'; Lettere di Levante (Lett. di Lev.), sv. 12, 192-192'; sv. 13, 39- 39'; Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina, ed. Natko Nodilo. Zagreb: JAZU, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, sv. 14, Scriptores I, 1883, 253; Ludovik Crijević Tuberon, Komentari o mojem vremenu. (prev. Vlado Rezar). Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Biblioteka hrvatska povjesnica, 2001, 95-96;
16. S. Razzi, La storia, 56; M. Orbini, Kraljevstvo, 258, 358, 389-390; J. de Luccari, Copioso, 92-93;
17. Chronica, 281.
18. J. de Luccari, Copioso, 126; Josip Gelčić, Piero Soderini profugo a Ragusa. Memorie e documenti. Ragusa, 1894, 27-28.
19. DAD, Cons. Rog., sv. 32, 156, 158,160, 222, 223; sv. 38, 159, 222, 223; J. de Luccari, Copioso, 140; Ilija Mitić, «Imigracijska politika Dubrovačke Republike s posebnim obzirom na ustanovu svjetskog azila.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 125-163.
20. J. de Luccari, Copioso, 29.
21. Nella Lonza, Zdenka Janeković Römer, "Dubrovački Liber de maleficiis iz 1312-1313. godine." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 25 (1991), 47; Zdenka Janeković Römer, «Das Nachtleben Dubrovniks im Mittelater.» Historische Anthropologie 1 (1995), 100-111.
22. Monumenta Ragusina, III, 129-130.
23. Isto, 99, 114, 128, 187-191, 193; Z. Janeković Römer, N. Lonza, «Liber de maleficiis, 17.
24. Mirko Deanović, «Carattere mediterraneo della parlata di Ragusa.» Bolletino dell'atlante linguistico Mediterraneo 13-15 (1971-73) (1976), 1-7; Bariša Krekić, «On the Latino-Slavic cultural symbiosis in Late Medieval and Renaissance Dalmatia and Dubrovnik.» Viator, Medieval and Renaissance Studies 26 (1995), 321- 332.
25. Codex diplomaticus, sv. III, 1905, 403; sv. IV, 1906, 355; sv. V, 1907, 66; sv. VI, 1908, 46-461, 500, 522;
26. Cvito Fisković, «Zadarski majstori u Dubrovniku tokom 14. stoljeća.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 2 (1953): 395-409;
27. J. Lučić, Spisi dubrovačke kancelarije, sv. III, 165, 240; Josip Lučić, «Povijest Dubrovnika u djelima Ivana Luciusa.» u: Dubrovačke teme. Zagreb: NZMH, 1991, 373-375.
28. Annales, 9, 87, 272; Liber croceus, c. 18: 21-22; c. 178, 194-195, c. 328: 384; Zdenka Janeković Römer, Rod i grad. Dubrovačka obitelj od 13. do 15. stoljeća. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zavod za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu, 1994, 73-74; Z. Janeković Römer, Okvir, 72-73.
29. Statut, L. VIII, c. 86: 497; Liber viridis, cc. 75, 76; Monumenta Ragusina, III, 90, 108, 134, 148; Jorjo Tadić, Pisma i uputstva Dubrovačke republike. Beograd: SKA, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, III, 4, 1935, 51.
30. Odluke, sv. I, 354, 355, 356.
31. Petar Matković, «Trgovački odnošaji između Dubrovnika i srednje Italije.» Rad JAZU XV (1871), 6-46.
32. F. de Diversis, Opis, f. 66; Jorjo Tadić, Promet putnika u starom Dubrovniku. Dubrovnik 1939, 205-252.
33. DAD, Cons. Maius, sv. 2, 204'.
34. Đuro Körbler, «Iz mladih dana triju humanista Dubrovčana 15. vijeka.» Rad 206, 1915, 223; Riccardo Picchio, «Povijest Dubrovnika prema interpretaciji humanista Giovana Maria Filelfa.» Zbornik Zagrebačke slavističke škole I, 1 (1973), 15-22; Konstantin Jireček, «Der ragusanische Dichter Šiško Menčetić (1457- 1527).» Archiv für slavische Philologie 19 (1896), 35-36; Ivan Božić, «Pojava humanizma u Dubrovniku.» Istorijski pregled 1 (1955), 12.
35. DAD, Cons. Rog., sv. 24, 252'; vol 28, 20; F. de Diversis, Opis, ff. 74-75, 127-130; Vinko Foretić, «Dubrovački arhiv u srednjem vijeku.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1959), 315-336.
36. DAD, Genealogija Antunina, 161-164'; Seraphinus Maria Cerva, Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur. Editionem principem curavit et proemium conscripsit Stephanus Krasic, sv. 1. Zagrabiae, Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium, 1975, 147-149;
37. Konstantin Jireček, «Die mittelaterliche Kanzlei der Ragusaner I» Archiv für slavische Philologie 25 (1903), 515; Zdenka Kesterčanek, «Iz povijesti farmacije u Dubrovniku u XVI. st.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 6-7 (1957-59), 249-266.
38. Gregor Čremošnik, Spisi dubrovačke kancelarije (1278-1282), sv. I, Zagreb: JAZU, 1951, 27, 231-232, 268; J. Lučić, Spisi dubrovačke kancelarije, sv. II, 21, 23, 51, 178-180, 183, 201-202, 215-217, 286-287, 311, 255; sv.
39. III, 57, 65, 69, 82, 119, 70, 71, 103, 113, 150, 227, 248-249; V. Foretić, Povijest Dubrovnika, sv. I, 252; Josip Lučić, «Veze Dubrovnika i Italije u Danteovo doba.» u: Dubrovačke teme, Zagreb: NZMH, 1991, 445-473;
40. Bariša Krekić, «Four Florentine Commercial Companies in Dubrovnik (Ragusa) in the First Half of the 14 th Century.» u: The Medieval City. New Haven: Yale University Press, 1977, 25-41; Isti, «Contributions of foreigners to Dubrovnik's economic growth in the Late Middle Ages.» Viator 9 (1976), 375-394.
41. F. de Diversis, Opis, ff. 134-135.
42. Josip Lučić, «Pomorsko-trgovačke veze Dubrovnika u Venecije u XIII. stoljeću.» u: Dubrovačke teme. Zagreb, NZMH, 1991, 424-431, 434-441; Mirko Dražen Grmek, «Renesansni učenjak Donato Muzi i njegov liječnički rad u Dubrovniku.» Anali Historijskog instituta JAZU 17 (1979), 49-71; Bariša Krekić, «Italian Creditors in Dubrovnik and the Balkan Trade (XIII-XV).» u: The Dawn of Modern Banking New Haven: Yale University Press, 1979, 241-254;
43. J. Tadić, Pisma i uputstva, 152.
44. Ilija Mitić, Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici (od 1358. do 1815.). Zagreb: NZMH, 1988, 173- 179;
45. Isti, «Dubrovački konzuli i konzularna služba od najranijih vremena do potresa 1667. g.» Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, knj. 5, Dubrovnik: JAZU, 1972, 9-70.
46. Z. Janeković Römer, Okvir, 46-47, 54, 72.
47. Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusinae cum regno Hungariae, ur. Lajos Thallóczy, Josip Gelčić. Budapest: Kiadja a M. Tud. Akademia Tort. Bizottsaga, 1887, 368-371;
48. Jovan Radonić, Dubrovačka akta i povelje (Acta et diplomata Ragusina), sv. I, Zbornik za istoriju jezik i književnost srpskog naroda, Od. III, knj. 2, Beograd, 1934, 329-332;
49. Jorjo Tadić, «Johannes Gazulus, dubrovački humanista XV veka.» Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu VIII, 2 (1964), 429-454.
50. Trpimir Macan, «Dubrovački barabanti.» Anali Historijskog institua JAZU u Dubrovniku VIII-IX (1960-61), 301-307.
51. Miho Demović, Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici: od početka 11. do polovine 17. stoljeća. Zagreb: JAZU, 1981, passim; Dušanka Dinić-Knežević, «Nemci u srednjevekovnom Dubrovniku.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku XVIII (1980), 100-101.
52. O tome postoji bogata literatura od koje navodim samo neke naslove. Cvito Fisković, Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb: Matica hrvatska, 1947; Isti, Prvi poznati dubrovački graditelji. Dubrovnik: Historijski institut JAZU u Dubrovniku, 1955; Igor Fisković, «Dubrovačko slikarstvo i društveni okviri njegova razvoja u XIV. stoljeću.» Prilozi pov. umjetnosti u Dalmaciji 23 (1983), 75-147; Josip Lučić, «Staleško udruženje dubrovačkih slikara i njihova poslovna djelatnost u 15. i 16. stoljeću.» u: Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća. Znanstveni skup uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika. Zagreb 1991, 255-258; Josip Luetić, 1000 godina dubrovačkog brodarstva. Zagreb: Zora, 1969.
53. «Ordines Stagni.», ur. A. Solovjev. Istorisko-pravni spomenici, knj. 1, Dubrovački zakoni i uredbe. Beograd: SKA, 1936, 376-377.
54. Odluke, sv. I, 216; sv. II, 259; Liber viridis, cc. 96, 155, 179, 181; I. Mitić, Dubrovačka država, 34; Milorad Medini, O postanku i razvitku kmetskih i težačkih odnosa u Dalmaciji. Zadar, 1920, 88-89.
55. Chronica, 185; Mihajlo, Dinić, Humsko trebinjska vlastela. Beograd: SANU, Posebna izdanja 397, 1967, 89;
56. V. Foretić, Povijest Dubrovnika, sv. I, 96-99; Z. Janeković Römer, Okvir, 237.
57. DAD, Cons. Maius, sv. 2, 111'-112; Liber viridis, cc. 173, 179, 212, 214.
58. Chronica, 222.
59. Liber viridis, c. 428; Vidi popis osoba kojima je dodijeljeno dubrovačko građanstvo 1301-1399. I. Mahnken. Dubrovački patricijat, 91-96.
60. Annales, 147-163, 181-186;
61. Chronica, 1; J. de Luccari, Copioso, 88; Josip Lučić, «O etničkim odnosima na dubrovačkom teritoriju u XIII st.» Dubrovnik 4 (1969), 98-108; Z. Janeković Römer, Rod i grad, 75-76;
62. Ista, Okvir, 45-48.
63. Liber omnium reformationum, 144-145, 168-169;
64. Statut, L. VIII, c. 96.
65. Z. Janeković Römer, Okvir, 211-224; Ista, «Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasno srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku.» Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003), 35-39.
66. Kosta Vojnović, «Crkva i država u dubrovačkoj republici.», dio II, Rad JAZU 121 (1894), 8-15;
67. Bernard Stulli, Povijest Dubrovačke Republike. Dubrovnik-Zagreb: Arhiv Hrvatske -Časopis «Dubrovnik», 1989, 108- 109;
68. Z. Janeković Römer, Okvir, 211-223.
69. J. Tadić, Pisma i uputstva, sv. II, 522; Petar Matković, «Spomenici za dubrovačku povijest u vrijeme ugarsko- hrvatske zaštite.» Starine JAZU 1 (1869), 188; Diplomatarium, 153, 483-487, 555-556, 595, 598, 604-605, 718.
70. Chronica, 13.
71. S. Razzi, La storia, 35.
72. Daniele Farlati, Jacopo Coleti, Illyrici sacri, sv. VI. Venetiis: Apud Sebastianum Coleti, 1800, Illyricum sacrum, VI, 334-335; Codex diplomaticus, sv. XI, 1914, 118.
73. Nikola Zvonimir Bjelovučić, Zahumska pravoslavna episkopija u 13. i 14. veku. Dubrovnik: Dubrovačka hrvatska tiskara, 1928, 13, 15.
74. F. Miklosich, Monumenta, 108; Nenad Vekarić, Stanovništvo poluotoka Pelješca, sv. I, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993, 16.
75. D. Farlati, J. Coleti, Illyrici sacri, sv. VI, 323, 330, 332; Ante Liepopili, Ston u srednjim vijekovima: crkveno- istorijska studija. Dubrovnik: Svećenićka književna družba, 1915, 31-33;
76. Jaroslav Šidak, «Vjerski odnosi u Stonu i na Stonskom Ratu (Pelješcu) u srednjem vijeku.» Historijski zbornik 23-24 (1980-81), 275-288;
77. V. Foretić, Povijest Dubrovnika, sv. I, 95-99; Isti, «Kroz prošlost poluotoka Pelješca.» Spomenica Gospe Anđela 1470-1970 u Orebićima, ur. Justin V. Velnić, Omiš -Orebić: Franjevački samostan, 1970, 268-270;
78. N. Z. Bjelovučić, Zahumska pravoslavna episkopija, 19.
79. Pisma i uputstva, 212.
80. Annales, 51, 242.
81. M. Orbini, Kraljevstvo, 415; J. Luccari, Copioso, 55.
82. V. Foretić. «Kroz prošlost poluotoka Pelješca.», 273; N. Vekarić, Stanovništvo poluotoka Pelješca, 14.
83. Josip Lučić, «Uprava u Dubrovačkom (Slanskom) primorju u doba Republike.» u: Josip Lučić, Iz prošlosti dubrovačkog kraja u doba Republike, Dubrovnik: Časopis «Dubrovnik», 1990, 304.
84. Chronica, 185. 100 Liber viridis, c. 173.
85. Isto, c. 214/19; Josip Lučić, «Kroz konavosku prošlost.» u: Iz prošlosti dubrovačkog kraja u doba Republike, Dubrovnik: Časopis «Dubrovnik», 1990, 296.
86. J. Šidak, «Vjerski odnosi, 289; N.Vekarić, Stanovništvo poluotoka Pelješca, 16.
87. F. de Diversis, Opis, f. 18-19; DAD, Cons. Maius, sv. 4, 42'.
88. M. Orbini, Kraljevstvo, 391, 394, 400, 414; J. de Luccari, Copioso, 103, 109; Chronica, 298. 105 Isto, 3.
89. Diplomatarium, 382-384.
90. Chronica, 264.
91. Philippi de Diversis, «Oratio in laudem Alberti regis, 26.II. 1437.», u: F. de Diversis, Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta, ur. Z. Janeković Romer, Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2001, 120-121; J. de Luccari, Copioso, 98; Chronica, 321.
92. J. de Luccari, Copioso, 54. Dubrovniku, jer je bilo zabranjeno zarobljavati kršćane. Uz Katalonce, Mlečane, Ankonitance, Firentince, Genoveze i druge, Dubrovčani su uvelike sudjelovali u zarobljavanju bosanskog življa i trgovini robljem na ušću Neretve, u Drijevima. Doya kojeg su 1380. tri djevojke, Grlica, Stojana i Tvrdislava, tužile da ih je zarobio kao patarenke, iako su kršćanke. On je, naprotiv, tvrdio da su patarenke i da ih kao takve može zarobiti. 114 Kad se dokazalo da su katolkinje, «de contrata catholica», u skladu sa zakonima grada Dubrovnika djevojke su oslobođene, a Petar Doy je kažnjen globom i zatvorom. 115 . Iz toga slijedi da su heretici nisu imali status osobe jednak kršćanima. S druge strane, povezanost patarena s vrhovima bosanskog društva obavezivala je Dubrovčane na dobre odnose s njima. Prvaci patarenske hijerarhije, «maiores christianorum», dolazili su u Dubrovnik kao poslanici bosanskih vladara i vojvoda, pogotovo u pregovorima oko Dubrovčanima najvažnijeg pitanja: stjecanja novih područja. Po tom poslu vlada ih je pozivala u Dubrovnik, smještala ih o vlastitom trošku i obdarivala na odlasku. U grad nisu smjeli dolaziti slobodno, nego najavljeni, s dopuštenjem vlade. 116 Jedan od najviših patarenskih dostojanstvenika svoga vremena, gost Radin, 1450-ih je često dolazio u grad, kao poslanik hercega Stjepana Vukčića Kosače, odnosno posrednik u sukobu između grada i hercega. Od vlade je dobivao darove i privilegije, a u gradu je držao i svoje zalihe žita. Čak su ga i branili od prigovora dubrovačkog nadbiskupa i pape. 117 U godinama narasle opasnosti od Osmanlija, pozvali su ga u Dubrovnik, obećajući mu sigurnost, kuću i slobodu vjeroispovijesti. Nakon pada Bosne, s pedesetak svojih istomišljenika prebjegao je na dubrovačko područje. Radinova oporuka, sastavljena u Dubrovniku 1466. godine važno je svjedočanstvo o ustroju Crkve bosanske, ali i o trpeljivosti Dubrovčana prema patarenima. 118 Dubrovački trgovci su bez ustezanja poslovali s patarenima, a njihove su "hiže" bile prva konačišta u Bosni. Patareni se čak pojavljuju kao svjedoci u sporovima Dubrovčana i Bosanaca, a ima i podataka o osobnim prijateljstvima s dubrovačkim trgovcima. 119 Prema tome, patareni su bili neprihvatljivi kao stanovnici Dubrovnika, ali su bili prihvatljivi kao
93. M. Orbini, Kraljevstvo, 413-414, 430, 435.
94. DAD, Testamenta notariae, sv. 4, 78; Testamenta Opera pia, sv. 1, 49'.
95. V. Vinaver, «Ropstvo u starom Dubrovniku.», 39; M. Dinić, «Documenta de patarinis.», passim; N. Budak, «Trgovina radnom snagom: 118-119, 124-129.
96. DAD, Diversa cancellariae, (Div. canc.) sv. 31, f. 81'; Nenad Fejić, «Ragusei e spagnoli nel Medio Evo. Luci ed ombre di un rapporto commerciale.» u: Ragusa e il Mediterraneo: Ruolo e funzioni di una repubblica marinara tra medioevo ed età moderna, ed. A. di Vittorio, Bari, 1990, 87-90.
97. DAD, Div. canc., sv. 3, 117'.
98. Mihajlo Dinić, Iz dubrovačkog arhiva, sv. III. Beograd: SANU, Zbornik za istoriju, jezik i književnost, III odeljenje, knjiga XXII, 1967: 63-65; Odluke, sv. I, 20, 21.
99. DAD, Reformationes, sv. 32, 154; Cons. Rog., sv. 5, 94'; Lett. di Lev., sv. 4, 63'-64, 85, 89', 98'; Franjo Šanjek, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vijeku. Analecta Croatica christiana, sv. 6. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1975, 98, 116.
100. DAD, Cons. Rog. sv. 14, 20-22, 36', 167, 260', 262; sv. 17, 268'; sv. 19, 9, 21', 51', 244'; Cons. Maius, sv. 10, 234; sv. 11, 98'; Chronica, 304.
101. F. Miklosich, Monumenta, 472; Ćiro Truhelka, «Testament gosta Radina. Prinos patarenskom pitanju.» Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 23 (1911), 355-375; Isti, «Još o testamentu gosta Radina i o patarenima.» Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 25 (1913), 363-381; F. Šanjek, Bosansko-humski krstjani. 177-183;
102. Aleksandar Solovjev, «Le testament du gost Radin.» u: Mandićev zbornik. Rim: Hrvatski povijesni institut, 1965, 141-155.
103. DAD, Lett. di Lev., sv. 4, passim; M. Dinić, «Documenta de patarinis.», 181-236.
104. DAD, Cons. Maius, sv. 12; 224'; Cons. Rog., sv. 18, 167; sv. 24, 167', 174; Annales, 74, 75, 267, 269, 278- 280, 285-286;
105. Chronica, 384.
106. Bariša Krekić, «Dubrovnik's participation in the war against the Ottomans in 1443 and 1444.» u: Dubrovnik, Italy and the Balkans in the Late Middle Ages. London: Variorum, XVIII, 1980, 1-17.
107. DAD, Cons. Rog., sv. 17, 167, 241, 252', 262, 262'; Petar Matković, «Prilozi k trgovačko-političkoj historiji Republike Dubrovačke.» Rad JAZU 7 (1868) 15, 1871, 250; Ivan Božić, Dubrovnik i Turska, 54, 78, 87-88, 90, 98-102, 104; Vesna Miović, «Zadiranja u dubrovačko biće od sultana do običnog osmanlijskog podanika.» Dubrovnik 2 (1993), 272-276;
108. Peter F. Sugar, Southeastern Europe under Ottoman Rule 1354-1804. Seattle and London: University of Washington Press, 1974, 173-179.
109. DAD, Cons. Rog., sv. 28, 258, 283'; sv. 29, 77, 90', 162; Acta Consilii minoris (Cons. Minus), sv. 32, 128', 224'; 118; sv. 34, 34', 124', 218'; sv. 35, 81, 149'.
110. DAD, Cons. Rog., sv. 28, 258, 283'; sv. 29, 77, 90'; T. Popović, Dubrovnik i Turska u XVI veku, 31; J. Tadić, Jevreji u Dubrovniku do polovice XVII. stoljeća. Sarajevo: La benevolencia, 1937, 372.
111. DAD, Cons. Rog., sv. 19, 278'-279, 290; Annales, 74, 75, 269, 277, 278; Ivan Božić, Dubrovnik i Turska u XV veku. Beograd: SANU, knjiga 200, Istorijski institut, knjiga 3, 1952, 217, 232.
112. DAD, Cons. Rog, sv. 28, 151', 152; Lett. di Lev., sv. 17, 88'; Toma Popović, Turska i Dubrovnik u XVI veku. Beograd: Srpska književna zadruga, 1973, 31-33, 65,67.
113. DAD, Cons. Rog, sv. 28, 117, 151', 152; Let. di Lev., sv. 17, 88'; Cons. Minus, sv. 26, 223.
114. T. Popović, Turska i Dubrovnik, 383-392; P. F. Sugar, Southeastern Europe, 171-177.
115. DAD, Div. canc., sv. 18, 13.
116. J. Tadić, Jevreji, 9-19.
117. Monumenta Ragusina, II, 149, 196.
118. DAD, Debita Notariae, sv. 13, 345; Div. canc.,, sv. 17, 165'; 45, 225.
119. J. Tadić, Jevreji, 20-35, 41-53.
120. DAD, Cons. Minus, sv. 25, 144-144', 148, 149, 263'; Cons. Rog., sv. 27, 278; J. Tadić, Jevreji, 43-44.
121. Annales, 88-89, 273; S. Razzi, Storia di Raugia, 70; J. Tadić, Jevreji, 51-52; Bernard Stulli, Židovi u Dubrovniku. Zagreb: Jevrejska općina; Nakladni zavod Matice hrvatske; Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger", 1989, 19. Izvori iz Državnog arhiva u Dubrovniku Acta Consilii Maioris, sv. 2, 4, 10, 11, 12, 51. Acta Consilii Minoris, sv.25, 26, 32, 34, 35.
122. Acta Consilii Rogatorum, sv. 5, 7, 14, 17,18, 19, 21, 24, 27, 28, 29, 32, 33, 38, 44, 47, 48. Debita Notariae, sv. 13. Diversa cancellariae, sv. 3, 17, 18, 31, 45.
123. Genealogija Antunina, rkp. bez signature Lettere di Levante, sv. 4, 12, 13, 17. Reformationes, sv. 31, 32. Testamenta notariae, sv. 4. Testamenta Opera pia, sv. 1. Literatura Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina, ed. Natko Nodilo. Zagreb: JAZU, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol. 14, Scriptores I, 1883. Aristotel, Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1992.
124. Bjelovučić, Nikola Zvonimir, Zahumska pravoslavna episkopija u 13. i 14. veku. Dubrovnik: Dubrovačka hrvatska tiskara, 1928.
125. Božić, Ivan, «Pojava humanizma u Dubrovniku.» Istorijski pregled 1 (1955), 6-18.
126. Božić, Ivan, Dubrovnik i Turska u XIV. i XV. veku. Beograd: Istorijski institut SANU, knjiga 200, Istorijski institut, knjiga 3, 1952.
127. Budak, Neven, «Oslobađanje serva i ancila i napuštanje upotrebe njihove radne snage na istočnom Jadranu.» Historijski zbornik 38, 1 (1985): 115-130.
128. Budak, Neven, «Trgovina radnom snagom na istočnom Jadranu.» Historijski zbornik 37, 1 (1984): 105-138.
129. Cerva, Seraphinus Maria, Bibliotheca Ragusina in qua Ragusini scriptores eorumque gesta et scripta recensentur. Editionem principem curavit et proemium conscripsit Stephanus Krasic, sv.
130. Zagrabiae, Academia scientiarum et artium Slavorum meridionalium, 1975. Chronica Ragusina Junii Restii (ab origine urbis usque ad annum 1451) item Joannis Gundulae (1451-1484), ed. Natko Nodilo. Zagreb: JAZU, Monumenta spectantia historiam Sclavorum Meridionalium, vol. 25, 1893
131. Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, ed. Tadija Smičiklas, Zagreb: JAZU, vol. III, 1905; vol. IV, 1906; vol. V, 1907; vol. VI, 1908; sv. 11, 1904.
132. Costa, Pietro, Civitas. Storia della cittadinanza in Europa, vol. I, Dalla civiltà comunale al Settecento. Roma -Bari, Laterza, 1999.
133. Crijević Tuberon, Ludovik, Komentari o mojem vremenu. (prev. Vlado Rezar). Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Biblioteka hrvatska povjesnica, 2001.
134. Daileader, Philip, True Citizens; Violence, Memory and Identity in the Medieval Community of Perpignan (1162-1397). (The Medieval Mediterranean 25.) Leiden-Boston: Brill Academic Publishers, 2000.
135. Deanović, Mirko, «Carattere mediterraneo della parlata di Ragusa.» Bolletino dell'atlante linguistico Mediterraneo 13-15 (1971-73) (1976), 1-7.
136. Demović, Miho, Glazba i glazbenici u Dubrovačkoj Republici: od početka 11. do polovine 17. stoljeća. Zagreb: JAZU, 1981.
137. Dinić, Mihajlo, «Documenta de patarinis.» U: Iz dubrovačkog arhiva vol. III. Beograd: SANU, 1967, 181-236.
138. Dinić, Mihajlo, «Documenta de servis emendis et vendendis.» in: Iz dubrovačkog arhiva, vol. III. Beograd: SANU, 1967, 5-180 (1305-1500).
139. Dinić, Mihajlo, Humsko trebinjska vlastela. Beograd: SANU, Posebna izdanja 397, 1967.
140. Dinić, Mihajlo, Iz dubrovačkog arhiva, sv. III. Beograd: SANU, Zbornik za istoriju, jezik i književnost, III odeljenje, knjiga XXII, 1967.
141. Dinić-Knežević, Dušanka, «Migracije stanovništva iz bližeg zaleđa u Dubrovnik u XIV veku.» Jugoslavenski istorijski časopis 1-2 (1974), 19-40.
142. Dinić-Knežević, Dušanka, «Nemci u srednjevekovnom Dubrovniku.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku XVIII (1980), 91-104.
143. Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusinae cum regno Hungariae, eds. Lajos Thallóczy, Josip Gelčić. Budapest: Kiadja a M. Tud. Akademia Tort. Bizottsaga, 1887. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, sv I, ur. Stipišić, Jakov, Šamšalović, Miljen, Zagreb: JAZU, 1967.
144. Diversis, Filip de, Dubrovački govori u slavu ugarskih kraljeva Sigismunda i Alberta, ed. Zdenka Janeković Romer, Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2001.
145. Diversis, Filip de, Opis slavnoga grada Dubrovnika 1440. godine. (Philippi de Diversis de Quartigianis Lucensis artium doctoris eximii et oratoris situs aedificiorum, politiae et laudabilium consuetudinum inclitae civitatis Ragusii), ed. Zdenka Janeković Römer. Zagreb: Dom i svijet, 2004.
146. Držić, Marin, Djela. Zagreb: Cekade, 1987.
147. Farlati, Daniele, Coleti, Jacopo, Illyrici sacri, sv. VI. Venetiis: Apud Sebastianum Coleti, 1800. Fejić, Nenad, «Ragusei e Spagnoli nel Medio Evo. Luci ed ombre di un rapporto commerciale.» In: Ragusa e il Mediterraneo: Ruolo e funzioni di una repubblica marinara tra Medioevo ed età moderna (a cura di Antonio Di Vittorio). Bari, Cacucci Editore 1990, 79- 100. Fisković, Cvito, «Ivan Rabljanin. Prilog o naoružanju dubrovačkih brodova XVI. st.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 6-7 (1957-59), 205-231.
148. Fisković, Cvito, «Zadarski majstori u Dubrovniku tokom 14. stoljeća.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 2 (1953), 395-409.
149. Fisković, Cvito, Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb: Matica hrvatska, 1947.
150. Fisković, Cvito, Prvi poznati dubrovački graditelji. Dubrovnik: Historijski institut JAZU u Dubrovniku, 1955.
151. Fisković, Igor, «Dubrovačko slikarstvo i društveni okviri njegova razvoja u XIV. stoljeću.» Prilozi pov. umjetnosti u Dalmaciji 23 (1983), 75-147;
152. Foretić, Vinko «Dubrovački arhiv u srednjem vijeku.» Anali Historijskog instituta JAZU U Dubrovniku 6-7 (1957-59), 315-336.
153. Foretić, Vinko, «Kroz prošlost poluotoka Pelješca.» u: Spomenica Gospe Anđela 1470-1970 u
154. Orebićima, ur. Justin V. Velnić, Omiš -Orebić: Franjevački samostan, 1970, 251-326.
155. Foretić, Vinko, Povijest Dubrovnika do 1808. Vol. I, II. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1980.
156. Gelčić, Josip, Piero Soderini profugo a Ragusa. Memorie e documenti. Ragusa, 1894.
157. Grmek, Mirko Dražen, «Renesansni učenjak Donato Muzi i njegov liječnički rad u Dubrovniku.» Anali Historijskog instituta JAZU 17 (1979), 49-71
158. Janeković Römer, Zdenka, «Das Nachtleben Dubrovniks im Mittelater.» Historische Anthropologie 1 (1995), 100-111.
159. Janeković Römer, Zdenka, «Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni život u kasno srednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku.» Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003), 9-44.
160. Janeković Römer, Zdenka, Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999.
161. Janeković Römer, Zdenka, Rod i grad. Dubrovačka obitelj od 13. do 15. stoljeća. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zavod za hrvatsku povijest FF-a u Zagrebu, 1994.
162. Janeković Römer, Zdenka, Višegradski ugovor: temelj Dubrovačke Republike. Zagreb: Golden marketing, 2003.
163. Jireček, Konstantin, «Der ragusanische Dichter Šiško Menčetić (1457-1527).» Archiv für slavische Philologie 19 (1896), 22-88.
164. Jireček, Konstantin, «Die mittelaterliche Kanzlei der Ragusaner I» Archiv für slavische Philologie 25 (1903), 501-521.
165. Kesterčanek, Zdenka, «Iz povijesti farmacije u Dubrovniku u XVI. st.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 6-7 (1957-59), 249-266.
166. Klaić, Nada, Petricioli, Ivo, Zadar u srednjem vijeku do 1409, Prošlost Zadra II, Zadar: Filozofski fakultet, 1976.
167. Klaić, Nada. Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1976.
168. Körbler, Đuro, «Iz mladih dana triju humanista Dubrovčana 15. vijeka.» Rad 206 (1915) 218- 252. Krekić, Bariša, «Dubrovnik's participation in the war against the Ottomans in 1443 and 1444.» in: Dubrovnik, Italy and the Balkans in the Late Middle Ages. London: Variorum, XVIII, 1980, 1-17.
169. Krekić, Bariša, «Four Florentine Commercial Companies in Dubrovnik (Ragusa) in the First Half of the 14 th Century.»in: The Medieval City. New Haven: Yale University Press, 1977, 25-41.
170. Krekić, Bariša, «Italian Creditors in Dubrovnik and the Balkan Trade (XIII-XV).» in: The Dawn of Modern Banking New Haven: Yale University Press, 1979, 241-254.
171. Krekić, Bariša, «On the Latino-Slavic cultural symbiosis in Late Medieval and Renaissance Dalmatia and Dubrovnik.» Viator, Medieval and Renaissance Studies 26 (1995), 321-332.
172. Krekić, Bariša, Isti, «Contributions of foreigners to Dubrovnik's economic growth in the Late Middle Ages.» Viator 9 (1976), 375-394.
173. Krivošić, Stjepan, Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, 1990, 48-49.
174. Liber croceus, ur. Branislav Nedeljković, Beograd: SANU, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, III, XXIV, 1997.
175. «Liber omnium reformationum civitatis Ragusii.», ur. Aleksandar Solovjev. Istorisko-pravni spomenici. knj. 1, Dubrovački zakoni i uredbe. Beograd: SKA, 1936, 1-348.
176. Liber viridis, ur. Branislav Nedeljković. Beograd: SANU, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda III, XXIII, 1984.
177. Liepopili, Ante, Ston u srednjim vijekovima: crkveno-istorijska studija. Dubrovnik: Svećenićka književna družba, 1915.
178. Lonza, Nella, Janeković Römer, Zdenka, "Dubrovački Liber de maleficiis iz 1312-1313. godine." Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 25 (1991), 173-228
179. Luccari, Jacomo, Copioso ristretto degli annali di Rausa libri quattro di Giacomo di Pietro Luccari, gentilhuomo rauseo ove diligentissimamente si descrive la fondatione della città, l'origine della Repubblica, e suo Dominio, le guerre, le paci e tutti i notabili avvenimenti occorsi dal principio i essa fino all'anno presente MDCIII dal principio di esse sino al anno presente 1604, Venetiis: ad instantia di Antonio Leonardi, 1605.
180. Lučić, Josip, «Komunalno uređenje dalmatinskih gradova u XI. st.» Zbornik zavoda za povijesne znanosti JAZU u Zagrebu 10 (1980), 209-235.
181. Lučić, Josip, «Kroz konavosku prošlost.» u: Iz prošlosti dubrovačkog kraja u doba Republike, Dubrovnik: Časopis «Dubrovnik», 1990, 288-301.
182. Lučić, Josip, «O etničkim odnosima na dubrovačkom teritoriju u XIII st.» Dubrovnik 4 (1969), 98-107.
183. Lučić, Josip, «Pomorsko-trgovačke veze Dubrovnika u Venecije u XIII. stoljeću.» u: Dubrovačke teme. Zagreb: NZMH, 1991, 413-444.
184. Lučić, Josip, «Povijest Dubrovnika u djelima Ivana Luciusa», u: Lučić, Josip, Dubrovačke teme. Zagreb: NZMH, 1991, 347-371.
185. Lučić, Josip, «Staleško udruženje dubrovačkih slikara i njihova poslovna djelatnost u 15. i 16. stoljeću.» u: Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća. Znanstveni skup uz izložbu Zlatno doba Dubrovnika. Zagreb 1991, 255-258.
186. Lučić, Josip, «Uprava u Dubrovačkom (Slanskom) primorju u doba Republike.» u: Josip Lučić, Iz prošlosti dubrovačkog kraja u doba Republike, Dubrovnik: Časopis «Dubrovnik», 1990, 302-333.
187. Lučić, Josip, «Veze Dubrovnika i Italije u Danteovo doba.» u: Dubrovačke teme, Zagreb: NZMH, 1991, 445-473.
188. Luetić, Josip, 1000 godina dubrovačkog brodarstva. Zagreb: Zora, 1969.
189. Macan, Trpimir, «Dubrovački barabanti.» Anali Historijskog institua JAZU u Dubrovniku VIII-IX (1960-61), 301-307.
190. Mahnken, Irmgard, Dubrovački patricijat u XIV veku, SANU, knjiga 340/1,2, Odelenje društvenih nauka, knj. 36, Beograd: SANU, 1960.
191. Maschke, Erich, «Continuité sociale et histoire urbane médiévale.» Annales E. S. C. 5 (1960), 936-948.
192. Matković, Petar, «Prilozi k trgovačko-političkoj historiji Republike Dubrovačke.» Rad JAZU 7 (1868) 15, 1871, 180-266.
193. Matković, Petar, «Spomenici za dubrovačku povijest u vrijeme ugarsko-hrvatske zaštite.» Starine JAZU 1 (1869), 41-210.
194. Matković, Petar, «Trgovački odnošaji između Dubrovnika i srednje Italije.» Rad JAZU XV (1871), 1-69.
195. Medini, Milorad, O postanku i razvitku kmetskih i težačkih odnosa u Dalmaciji. Zadar, 1920.
196. Mijušković, Jovanka. «Dodeljivanje dubrovačkog građanstva u srednjem veku.» Glas SANU 246 (1961), 89-127.
197. Miklosich, Franz, Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae et Ragusii, Viennae: apud Guilelmum Braunmüller, 1858.
198. Miović-Perić, Vesna, «Zadiranja u dubrovačko biće od sultana do običnog osmanlijskog podanika.» Dubrovnik 2 (1993) 272-276.
199. Mitić, Ilija, «Dubrovački konzuli i konzularna služba od najranijih vremena do potresa 1667.
200. » Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, knj. 5, Dubrovnik: JAZU, 1972, 9-70.
201. Mitić, Ilija, «Imigracijska politika Dubrovačke Republike s posebnim obzirom na ustanovu svjetskog azila.» Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku 17 (1979), 125-163.
202. Mitić, Ilija, «O pružanju utočišta na području Dubrovačke Republike.» Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 23-24 (1986-1987), 55-71.
203. Mitić, Ilija, Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici (od 1358. do 1815.). Zagreb: NZMH, 1988.
204. Monumenta Ragusina. Libri reformationum, ed. Josip Gelčić. Zagreb: JAZU, Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium. vol. IX, t. I, 1879; vol. XIII, t. II, 1882; vol. XXVII, t. III, 1895; vol. XXVIII, t. IV, 1896; vol. XXIX, t. V, 1897.
205. Novak, Grga. «Nobiles, populus i cives, komuna i universitas u Splitu 1525-1797.» Rad JAZU 286 (1952), 5-40.
206. Odluke veća Dubrovačke republike, ed. Mihajlo Dinić. sv I. Beograd: SKA, L. I, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, III, XV, 1955; sv. II, SKA, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, III, XXI, Beograd, 1964.
207. Orbini, Mavro, Kraljevstvo Slavena. Zagreb: Golden marketing, Narodne novine, 1999.
208. «Ordines Stagni.», ur. Aleksandar Solovjev. Istorisko-pravni spomenici, knj. 1, Dubrovački zakoni i uredbe. Beograd: SKA, 1936, 349-383.
209. Picchio, Riccardo, «Povijest Dubrovnika prema interpretaciji humanista Giovana Maria Filelfa.» Zbornik Zagrebačke slavističke škole I, 1 (1973), 15-22.
210. Pisma i uputstva Dubrovačke republike, ur. J. Tadić. Beograd: SKA, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, III, 4, 1935.
211. Popović, Toma, Turska i Dubrovnik u XVI veku. Beograd: Srpska književna zadruga, 1973.
212. Rački, Franjo, «Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća.» Rad JAZU 70 (1884), 153-190;
213. Rad JAZU 99 (1890), 73-128.
214. Radonić, Jovan, Dubrovačka akta i povelje (Acta et diplomata Ragusina), sv. I, Zbornik za istoriju jezik i književnost srpskog naroda, Od. III, knj. 2, Beograd, 1934.
215. Raukar, Tomislav, «Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima.» Historijski zbornik 29-30 (1976-77), 139-149.
216. Raukar, Tomislav, «Komunalna društva u Dalmaciji u XIV st.», Historijski zbornik 29 (1980- 81), 139-209.
217. Raukar, Tomislav, «Komunalna društva u Dalmaciji u XV. st. i prvoj polovici XVI. st.», Historijski zbornik 35 (1982), 43-118.
218. Raukar, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje. Zagreb: Školska knjiga, 1997. Raukar, Tomislav, Zadar u XV. stoljeću, Ekonomski razvoj i društveni odnosi, Zagreb, 1977.
219. Razzi, Seraphino, La storia di Raugia. Scritta nuovamente in tre libri. Lucca: Busdraghi, 1595. Solovjev, Aleksandar, «Le testament du gost Radin.» u: Mandićev zbornik. Rim: Hrvatski povijesni institut, 1965, 141-155.
220. Spisi dubrovačke kancelarije (1278-1282), sv. I, ur. Gregor Čremošnik, Zagreb: JAZU, 1951. Spisi dubrovačke kancelarije, ur. Josip Lučić, Zagreb: vol. II, JAZU -Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 1984; vol. III, JAZU -Zavod za hrvatsku povijest, 1988. Statut grada Dubrovnika sastavljen godine 1272/ Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno MCCLXXII, uredili Ante Šoljić, Zdravko Šundrica, Ivo Veselić, Dubrovnik: Državni arhiv u Dubrovniku, 2002. Statut grada Splita: srednjovjekovno pravo Splita, priredio i preveo Antun Cvitanić, Split: Splitski književni krug, 1985.
221. Steindorff, Ludwig, Die dalmatinischen Küstenstädte im 12. Jahrhundert. Köln-Wien: Böhlau, 1984.
222. Stulli, Bernard, Povijest Dubrovačke Republike. Dubrovnik-Zagreb:: Arhiv Hrvatske - Časopis «Dubrovnik», 1989.
223. Stulli, Bernard, Židovi u Dubrovniku. Zagreb: Jevrejska općina; Nakladni zavod Matice hrvatske; Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger", 1989
224. Sugar, Peter F., Southeastern Europe under Ottoman Rule 1354-1804. Seattle and London: University of Washington Press, 1974.
225. Suić, Mate, Antički grad na istočnom Jadranu. Zagreb: Golden marketing, 2003.
226. Šanjek, Franjo, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u srednjem vijeku. Analecta Croatica christiana, sv. 6. Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1975.
227. Šidak, Jaroslav, «Vjerski odnosi u Stonu i na Stonskom Ratu (Pelješcu) u srednjem vijeku.» Historijski zbornik 23-24 (1980-81), 275-289.
228. Tadić, Jorjo, «Johannes Gazulus, dubrovački humanista XV veka.» Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu VIII, 2 (1964), 429-454.
229. Tadić, Jorjo, Jevreji u Dubrovniku do polovice XVII. stoljeća. Sarajevo : La benevolencia, 1937. Tadić, Jorjo, Promet putnika u starom Dubrovniku. Dubrovnik: Turistički savez u Dubrovniku, 1939.
230. Truhelka, Ćiro, «Još o testamentu gosta Radina i o patarenima.» Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 25 (1913), 363-381.
231. Truhelka, Ćiro, «Testament gosta Radina. Prinos patarenskom pitanju.» Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 23 (1911), 355-375.
232. Vekarić, Nenad, Stanovništvo poluotoka Pelješca, sv. I, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1993.
233. Vinaver, Vuk, «Ropstvo u starom Dubrovniku (1250-1650).» Istoriski pregled 1 (1954), 37- 43. Vojnović, Kosta, «Crkva i država u dubrovačkoj republici.» Rad JAZU 119 (1894), 32-142;
234. Rad JAZU 121 (1894), 1-91.