Portal:Kemija

uredi   Portal o kemiji Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima. Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava. uredi   Izdvojeni članak Osiromašeni uranij je uranij koji ima smanjen udio izotopa uran-235. Imena poput "Q-metal", "depletalloy" i "D-38", koja su se odnosila na osiromašeni uran, nisu više u uporabi. Osiromašeni uranij je sporedni proizvod procesa obogaćivanja prirodnog urana za uporabu u nuklearnim reaktorima. Kada se ukloni većina fisibilnog radioaktivnog izotopa iz prirodnog urana, ostatak se zove osiromašeni uran. Manje uobičajen izvor tog materijala je prerađeno potrošeno nuklearno gorivo. Porijeklo osiromašenog urana može biti utvrđeno na temelju sadržaja uranija-236. Kao toksičan i radioaktivni otpadni proizvod koji zahtjeva dugotrajno skladištenje kao nuklearni otpad, osiromašeni uran je skup za skladištenje, ali ga je relativno jeftino proizvesti. Uopćeno gledajući jedini pravi troškovi su oni koji su vezani za dobijanje metalnog urana iz UF6. Njegova izuzetno velika gustoća, malo manja od gustoće volframa, i njegova niska cijena čine ga primamljivim za mnoštvo upotreba. Međutim, materijal je sklon koroziji i njegove male čestice su zapaljive...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izdvojeni članci uredi   Izabran životopis John Dalton Dr. Albert Hofmann (Baden, 11. siječnja 1906.) je švicarski kemičar. Najpoznatiji je po otkriću lisergične dietilamidne kiseline (tzv. LSD-25). Hofmann je autor više od 100 znastvenih radova kao i nekoliko knjiga od kojih je i LSD: My Problem Child. 11. siječnja 2006. godine Hofmann je navršio 100 godina (trenutačno ima 101 godinu) i bio je u centru pozornosti internacionalnog simpozija na temu LSD-a. Albert Hofmann je rođen u Badenu, u Švicarskoj. Studirao je kemiju na sveučilištu u Zürichu. Njegov glavni interes je bila kemija bilja i životinja, kasnije je izveo važno istraživanje na temu kemijske strukture hitina za što je dobio doktorat. Kasnije se zaposlio u farmaceutsko-kemijskom odjelu tvrtke Sandoz Laboratories (danas se zove Novartis) u Baselu gdje je radio na istraživanju ergot gljivica, sintezi aktivnih sastojaka za moguću farmakološku uporabu. Njegovo istraživanje na lisergičnoj (lizerginskoj) kiselini, što je dio ergot alkaloida, na kraju je dovelo do sinteze LSD-25 1938. godine. Tek pet godina kasnije, nakon što je Hofmann ponovno sintetizirao spojeve koje je otkrio a tad već skoro zaboravljene, slučajno je otkrio psihodelična svojstva LSD-a nakon što mu se vrlo mala količina upila kroz kožu prstiju 16. travnja 1943...Pročitaj cijeli članak | Prijašnji izabrani kemičari uredi   Izabrana slika Frenkelov defekt. --Galerija-- uredi   Članci Osnove Znanstvena metoda • SI osnovne jedinice • Značajni brojevi • Atom • Orbitale • Periodni sustav elemenata • Izomeri • Alotropi • Izotopi • Ion Elektronska konfiguracija • Atomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blok • Elektronegativnost • Ionizacijska energija • Elektronski afinitet Kemikalije i odnosi Sustavna imena • Kemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska veza • Kemijski polaritet • Kemijska jednadžba • Kemijska reakcija • Boje kemikalija Kvantitativna kemija mol • Avogadrova konstanta • Stehiometrija • Termokemija • Hessov zakon • Kalorimetrija Stanja tvari Kinetička teorija plinova • Idealni plin • Fizika čvrstog stanja • Otopine • Koncentracija otopina • Koloidna svojstva • Kemijska ravnoteža • Le Chatelierovo načelo • Topljivost • Ukapljivanje • Efekt zajedničkog iona Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i baza • Jake kiseline • Slabe kiseline • pH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vode • Titracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija Kinetika i termodinamika Kemijska kinetika • Stope reakcije • Spontani procesi • Entalpija • Entropija -- Gibbsova slobodna energija • Nuklearna kemija • Biokemija Povijest kemije Alkemija • Podrijetlo kemije • Otkriće kemijskih elemenata • Nobelova nagrada za kemiju Poznati kemičari Marie Curie • Pierre Curie • John Dalton • Jöns Jakob Berzelius • Dmitrij Ivanovič Mendeljejev • Antoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest Rutherford • Louis Pasteur • Sir Humphry Davy • Paracelsus • Vladimir Prelog • Lavoslav Ružička uredi   Kategorije Kemija Kemičari U izradi, Kemija Kemija po godinama Kemijski predlošci Grane kemije Kemijska industrija Kemijske formule Koncepti u kemiji Opća kemija Povijest kemije uredi   Periodni sustav elemenata Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 ↓ Perioda 1 1 H 2 He 2 3 Li 4 Be 5 B 6 C 7 N 8 O 9 F 10 Ne 3 11 Na 12 Mg 13 Al 14 Si 15 P 16 S 17 Cl 18 Ar 4 19 K 20 Ca 21 Sc 22 Ti 23 V 24 Cr 25 Mn 26 Fe 27 Co 28 Ni 29 Cu 30 Zn 31 Ga 32 Ge 33 As 34 Se 35 Br 36 Kr 5 37 Rb 38 Sr 39 Y 40 Zr 41 Nb 42 Mo 43 Tc 44 Ru 45 Rh 46 Pd 47 Ag 48 Cd 49 In 50 Sn 51 Sb 52 Te 53 I 54 Xe 6 55 Cs 56 Ba * 72 Hf 73 Ta 74 W 75 Re 76 Os 77 Ir 78 Pt 79 Au 80 Hg 81 Tl 82 Pb 83 Bi 84 Po 85 At 86 Rn 7 87 Fr 88 Ra ** 104 Rf 105 Db 106 Sg 107 Bh 108 Hs 109 Mt 110 Ds 111 Rg 112 Cn 113 Nh 114 Fl 115 Mc 116 Lv 117 Ts 118 Og * Lantanoidi 57 La 58 Ce 59 Pr 60 Nd 61 Pm 62 Sm 63 Eu 64 Gd 65 Tb 66 Dy 67 Ho 68 Er 69 Tm 70 Yb 71 Lu ** Aktinoidi 89 Ac 90 Th 91 Pa 92 U 93 Np 94 Pu 95 Am 96 Cm 97 Bk 98 Cf 99 Es 100 Fm 101 Md 102 No 103 Lr Skupine periodnog sustava Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1 Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3 Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali. Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje. Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi. Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis

Purge server cache