Prijeđi na sadržaj

Porga

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru Wikiprojekta »1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva«. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Porga. Za naselje u Beninu, pogledajte Porga (Benin).
Porga
knez primorske Hrvatske
Vladavinakraj 7. stoljeća
NasljednikVišeslav

Porga (grčki: Ποργά), Porin (grč. Πορίνος) ili Borko bio je knez Primorske Hrvatske. Obično se smatra kako je bio najraniji poznati knez Primorske Hrvatske, a dio povjesničara poistovjećuje Porgu s kasnijim knezom Bornom.[1] Vjekoslav Klaić navodi kako je on kao jedan od prvih knezova Primorske, odnosno Bijele Hrvatske stolovao na kneževskom dvoru u Bihaću.[2]

Povijesni izvori

[uredi | uredi kôd]

De administrando imperio

[uredi | uredi kôd]

Bizantski car Konstantin Porfirogenet spominje ga u svome djelu „De administrando imperio”.[3] U 31. poglavlju, navodi se:[4]

„Car Heraklije pak poslao je i doveo iz Rima svećenike, od kojih je učinio nadbiskupa, biskupa te svećenike i đakone, i pokrstio je Hrvate, a ti su Hrvati u to doba imali za vladara Porgu.”

Porfirogenet izričito navodi kako je hrvatski narod primio kršćanstvo za cara Heraklija I. U istom poglavlju Porfirogenet navodi kako je Porga bio sin hrvatskoga vladara koji je Hrvate doveo na Jadran.[4] U 30. poglavlju navodi se:[5]

„Otada su ostali samostalni i slobodni te su iz Rima zatražili sv. krst, i poslali su im biskupe i pokrstili ih za vladavine Porina, njihova arhonta.”

Identifikacija

[uredi | uredi kôd]

Dok neki povjesničari smatraju da su Porga i Porin iz Porfirogenetova djela ista osoba, drugi ih uzimaju za zasebne povijesne ličnosti, ili se pretpostavlja da se, prije svega u slučaju Porina, radi o Borni (vladao od 810. do 821.) ili Branimiru (vladao od 879. do 892.).[6][7][8] Povjesničar Ante Milošević postavlja hipotezu da Porga nije bilo stvarno vladarsko ime te iz paralele s Longobardskim mitom Porgu identificira sa slavenskim božanstvom Perunom.[1][9]


Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Milošević 2013, str. 129.
  2. Klaić 1886, str. 28.
  3. Horvat 1924, str. 27.
  4. 1 2 Mandić 1992, str. 19.
  5. Milošević 2013, str. 128.
  6. Dvornik 1962, str. 120.
  7. Živković 2012, str. 54–55, 142-143.
  8. Komatina 2021, str. 182.
  9. Brešan 2014.

Literatura

[uredi | uredi kôd]

Knjige

[uredi | uredi kôd]
  • Horvat, Rudolf. 1924. Pripoviesti iz hrvatske poviesti. Svezak 1. Društvo sv. Jeronima. Zagreb.
  • Klaić, Vjekoslav. 1886. Povijest Hrvatske I. Od najstarijeg doba do g. 1657. Tiskara "Merkur". Zagreb.
  • Francis Dvornik; Romilly Jenkins; Bernard Lewis; Gyula Moravcsik; Dimitri Obolensky; Steven Runciman. 1962. Jenkins, Romilly (ur.). De Administrando Imperio: Volume II Commentary. The Athlone Press, University of London. London. ISBN 9780884020219
  • Komatina, Predrag. 2021. Konstantin Porfirogenit i rana istorija Južnih Slovena [Constantine Porphyrogenitus and the Early History of the South Slavs] (srpski). Institute for Byzantine Studies SANU. Belgrade. ISBN 978-86-83883-28-8. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. listopada 2023.
  • Živković, Tibor. 2012. De conversione Croatorum et Serborum: A Lost Source. The Institute of History. Belgrade.

Članci

[uredi | uredi kôd]
Vladarske titule
prethodnik
?
knezovi Primorske Hrvatske
kraj 7. stoljeća
nasljednik
Višeslav