Petunija
| Petunija | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Solanales |
| Porodica: | Solanaceae |
| Potporodica: | Petunioideae |
| Tribus: | Petunieae |
| Rod: | Petunia Juss. |
| Baze podataka | |
Petunija (lat. Petunia) je biljni rod iz porodice pomoćnica, dio je tribusa Petunieae. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od Bolivije do juga Južne Amerike te jugoistočnog i južnog Brazila. To je ljepljiva, žljezdasto dlakava biljka s jednostavnim listovima, velikim ljevkastim cvjetovima, pet prašnika i sitnim brojnim sjemenkama u dvopretinastom tobolcu.
Rod se sastoji od 16 ili 17 vrsta jednogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova, a domovina im je Južna Amerika odakle su uvezene po drugim krajevima svijeta. U Hrvatskoj raste jedino notovrsta (hibrid) Petunia ×atkinsiana (sin. Petunia hybrida Vilm.), formule P. axillaris x P. integrifolia.[1]
Petunije su zeljaste biljke, rjeđe polugrmovi ili grmovi, uspravne do polegle građe. Biljke su često ljepljive i žljezdasto dlakave. Listovi su jednostavni, naizmjenični, a gornji listovi blizu cvatnog dijela često stoje u paru pa izgledaju nasuprotno. Sjedeći su ili kratko peteljkasti, cjelovitog ruba i obično dlakavi žljezdastim dlakama.[2]
Cvjetovi su najčešće veliki i upadljivi, ponešto nepravilni. Obično se razvija po jedan cvijet iz pazuha para lisnatih brakteja, ali cvjetovi često izgledaju kao da su skupljeni u kratke vršne pseudogrozdove. Cvjetna stapka je člankovita pri osnovi.[2]
Čaška je zvonasta ili valjkasto-ljevkasta, snažno desetorobrasta i duboko razdijeljena gotovo do osnove. Njezini režnjevi često su uski, lisnati, duguljasto-lopatičasti, a u plodu se čaška povećava i može doseći ili nadvisiti plod.[2]
Vjenčić je vrlo promjenjive boje: od bijele i blijedožute do tamnocrvenoljubičaste, ljubičaste ili plavičaste, često šaren ili prošaran. Oblik mu je ljevkast, trubast ili rjeđe cjevast. Cijev vjenčića je duga, okrugla ili malo napuhnuta, a otvor širok. Rub vjenčića je širok, naboran, raširen i nejednako peterolap, kod uzgojnih oblika katkada jako razdijeljen ili resast.[2]
Prašnika ima pet. Mogu biti gotovo jednaki ili nejednaki; često je jedan kraći od ostala četiri, a ponekad su raspoređeni dvomoćno. Smješteni su u cijevi vjenčića, najčešće u njezinoj donjoj polovici. Niti su tanke, pri osnovi malo proširene, a prašnice su duboko srcolike i otvaraju se uzdužnim pukotinama.[2]
Plodnica je gotovo sjedeća, jajasta, dvopretinasta, s brojnim sjemenim zametcima. Vrat tučka je tanak, a njuška sitna, glavičasta, katkad slabo dvorežnjasta. Oko osnove plodnice nalazi se mesnat, prstenast disk.[2]
Plod je tobolac, jajast, sjedeći, opnast i dvopretinast. Otvara se pri vrhu s dvije, često kratke pukotine. Sjemenke su brojne, vrlo sitne, gotovo kuglaste, prizmatične ili bubrežaste, s kožastom mrežasto udubljenom sjemenom lupinom.[2]
- Petunia altiplana T.Ando & Hashim.
- Petunia axillaris (Lam.) Britton, Sterns & Poggenb.
- Petunia bajeensis T.Ando & Hashim.
- Petunia bonjardinensis T.Ando & Hashim.
- Petunia correntina Greppi & Stehmann
- Petunia exserta Stehmann
- Petunia guarapuavensis T.Ando & Hashim.
- Petunia inflata R.E.Fr.
- Petunia integrifolia (Hook.) Schinz & Thell.
- Petunia interior T.Ando & Hashim.
- Petunia mantiqueirensis T.Ando & Hashim.
- Petunia occidentalis R.E.Fr.
- Petunia reitzii L.B.Sm. & Downs
- Petunia saxicola L.B.Sm. & Downs
- Petunia scheideana L.B.Sm. & Downs
- Petunia secreta Stehmann & Semir
- Petunia toropiensis Stehmann & Larocca
- Petunia ×atkinsiana D.Don ex Loudon
Heterotipski:
- Stimoryne Raf. in Fl. Tellur. 3: 76 (1837)