Prijeđi na sadržaj

KK Zadar

Izvor: Wikipedija
KK Zadar
Puno ime Košarkaški klub Zadar
Nadimak Plavo-bijeli
Boje kluba          
Osnovan 26. travnja 1945.[1]
Dvorana Dvorana Krešimira Ćosića
Kapacitet 9000
Trener Danijel Jusup
Liga ABA liga
Premijer liga
Majica
Hlačice
 
Glavni dres
Majica
Hlačice
 
Pričuvni dres
Službena stranica www.kkzadar.hr

KK Zadar je hrvatski košarkaški klub iz Zadra. Trenutačno se natječe u Premijer ligi i ABA ligi. Zadar se često naziva gradom košarke, a uz to je poznat po svojoj navijačkoj skupini Tornado. KK Zadar je osnovan 1945. godine, postavši dom mnogih velikana poput Krešimira Ćosića i Pina Gjergje. Današnja dvorana Krešimira Ćosića je dom KK Zadra, kao znak na njegovo sjećanje.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Košarka je dovedena u Zadar preko talijanskih studenata. Zahvaljujići njima igra se razvijala bez obzira na skromna igrališta i opremu u gradu, da bi 1. listopada 1930. napokon bila osnovana službena košarkaška organizacija u Zadru.

Poslije Drugog svjetskog rata

[uredi | uredi kôd]

Dana 6. srpnja 1945. osnovano je fiskulturno društvo Zadar i košarka je bila jedna od sekcija. Osnovali su ju Tullio Rochlitzer, Berto Nadoveza (stric Pere Nadoveze) i Enzo Sovitti.[2] Već u kolovozu iste godine Zadar sudjeluje na fiskulturnom natjecanju u Zagrebu i osvaja drugo mjesto u muškoj i ženskoj konkurenciji. Na tom neslužbenom prvenstvu Hrvatske prva je bila Rijeka, a Zadar je bio drugi. Igrali su: Berto Nadoveza, Tullio Rochlitzer, Teo Bernardi, Ermano Vazzoler, Ante Zeraušek, Gojko Mirković, Enzo Sovitti, Gianni Lazzari i Norino Scirocchini.[2]A u rujnu je održan turnir u Zadru u kojem su sudjelovale četiri gradske ekipe: Arbanasi, Valdeghisi, Voštarnica i Zadar. Tu je prvi put igrano i doigravanje, prvoplasirana i drugoplasirana momčad igrale su za prvo mjesto. To se u Europi uvelo tek 40 godina kasnije.

Zadar 1946. osvaja prvo mjesto na hrvatskom prvenstvu i drugo mjesto na saveznom natjecanju. Zadarski igrači Guido Pitoni i Madera Kalmeta nastupali su za jugoslavensku reprezentaciju. Hrvatsko se prvenstvo se te 1946. igralo u Zadru. Za Zadar su igrali: August Zenne, Tullio Rochlitzer, Ante Zeraušek, Ermano Vazzoler, Gvido Pittoni, Enzo Sovitti, Nade Domin, Izidor-Iži Maršan i Ratko Alunni. Potom su išli na prvenstvo Jugoslavije koje se igralo u Beogradu. Sastavu su se pridružili Gojko Mirković i Ante Relja. Trenirao ih je Đuro Vujanić. Postali su doprvaci. Uspjeh su ponovili u Zagrebu naredne godine.[2]

Godine 1947. Zadar osvaja prvenstvo Dalmacije i hrvatsko prvenstvo, dok se 1948. osnivaju selekcije juniorskih i pionirskih momčadi.

Dana 15. rujna 1951. u Slobodnoj Dalmaciji izlazi članak u o atmosferi navijača na utakmicama u Zadru. Na nekim značajnijim utakmicama znalo se okupiti i do 4000 ljudi. U to vrijeme Grad Zadar je imao oko 25.000 stanovnika.

Veliki se sastav prvaka osuo iseljavanjem pojedinih prvotimaca u Italiju. Ponajbolji igrač i veliki trener Tullio Rochlitzer je 1951. otišao u Crvenu zvezdu, a poslije u Italiju. To osipanje igračko kadra rezultiralo je ispadanjem iz prve lige, jedini put u povijesti KK Zadra.[2]

Novo igralište i početak zlatnih godina

[uredi | uredi kôd]

Dana 31. svibnja 1952. godine utakmicom protiv zagrebačke Mladosti otvoreno je novo igralište. Vec sljedeće godine zadarski igrači pocčinju emigrirati zbog političkih i ekonomskih razloga, tako da se Zadar ne uspijeva održati u saveznom natjecanju par godina. Godine 1958. Zadar se vraća u savezno natjecanje i osvaja 4. mjesto. To je bio početak zlatnih godina zadarske košarke koji kulminira s tri osvojena prvenstva 1965., 1967. i 1968. Zadar je tih godina bio jedna od najpopularnijih momčadi ne samo u Jugoslaviji nego i Europi, gdje su se uspjeli plasirati vrlo visoko. U to vrijeme su u Zadru igrale i do danas dvije najveće legende kluba, Giuseppe Gjergja i Krešimir Ćosić. Dvorana Jazine izgrađena je 1967. u roku od samo 2 mjeseca.[nedostaje izvor]

Kup i još dva prvenstva (1970. – 1975.)

[uredi | uredi kôd]

Nakon trećeg osvojenog prvenstva Krešimir Ćosić odlazi u SAD na Brigham Young, a Giergia odlazi u Italiju gdje je bio igrač/trener. Giergia se uskoro vraća natrag i 1970. Zadar osvaja jugoslavenski kup. Finale kupa igralo se u Splitu protiv Jugoplastike, a u finalu se pojavljuje Ćosić koji se vratio iz Amerike. Zadar je pobijedio rezultatom 64-60, a najbolji igrači utakmice bili su Gjergja (23) i Ćosić (19). Pred kraj utakmice kod izjednačenog rezultata 57-57, Giergia je preuzeo stvari u svoje ruke. U tri napada postiže 6 koševa i dovodi Zadar do nedostižnih 63-57, nakon čega je utakmica bila gotova.[nedostaje izvor]

Zadar ponovo osvaja dva prvenstva zaredom 1974. i 1975. Ovo zadnje prvenstvo osvojeno je nizom od 25 pobjeda. Jedini poraz doživljen je u prvom kolu od Jugoplastike u Splitu. Nakon toga Zadar niže 25 pobjeda do kraja sezone u tada najjacoj ligi Europe. U napadu Zadar je imao prosjek suta od 53 %, skoro 90 koševa po utakmici, dok je u obrani primao samo 78 koševa po utakmici. Nažalost, to je bio kraj zlatnih godina zadarske košarke, Giuseppe Giergia se u 38. godini života oprostio od košarke, a Krešimir Ćosić ponovo odlazi iz Zadra.[nedostaje izvor]

Razdoblje od 1975. do 1986.

[uredi | uredi kôd]

Od 1975. do 1980. Zadar nastavlja igrati u saveznom natjecanju i uglavnom završava sezone u sredini tablice. Od igrača, tih godina se značajno ističe Branko Skroče, tri puta najbolji strijelac jugoslavenskog prvenstva, koji i dan danas stoji na vrhu kao igrač s najviše postignutih koševa u Zadru, i koji je kao jugoslavenski reprezentativac osvojio zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Manili 1978. i na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.[nedostaje izvor]

U sezoni 1980./81. Giuseppe Giergia postaje trenerom Zadra i dovodi Stojka Vrankovića, koji će 10 godina kasnije zaigrati u NBA kao jedini igrača Zadra koji je nastupio u najjačoj svjetskoj košarkaškoj ligi. Zbog obveza vojnog roka, Branko Skroce nije igrao za Zadar, ali klub ipak i bez njega uspijeva završiti treći u saveznom natjecanju i probija se do polufinala Kupa Radivoja Koraća. To su nakon 1975. i dužeg vremena bile najuspješnije godine zadarske košarke. U momčad stižu mladi igrači, Darko Pahlić i Petar Popović. Sljedeće dvije sezone Giergia slaže momčad koja će 1986. napokon donijeti Zadru šesti naslov prvaka. Te godine Giergia se premješta u upravu kluba, a trenerom Zadra postaje Vlade Đurović.[nedostaje izvor]

Razdoblje 1980-ih

[uredi | uredi kôd]

Sredinom 1980-ih Cibona je bila predvođena Draženom Petrovićem, te je bila jedna od najjačih europskih momčadi. Ipak 1986. Zadar je napravio nešto što je malo tko očekivao.[nedostaje izvor]

Zadar dolazi do finala prvenstva i nakon prve izgubljene utakmice u Zagrebu, dobiva drugu u Zadru, u toj utakmici za Cibonu nije nastupao Dražen Petrović zbog navodne ozljede gležnja. Treća i odlučujuća igrala se Zagrebu i svi su očekivali pobjedu Cibone. Ali Petar Popović, nakon prvog poluvremena bez koševa, daje 6 trica i postiže 36 poena u drugom poluvremenu, zajedno s 2 produžetka. Zadar je slavio 111:110 i uzeo 6. naslov prvaka. 1989. godine klub preuzimaju Krešimir Ćosić i Giuseppe Gjergja.[nedostaje izvor]

Zadar u počecima samostalne Hrvatske (1990. – 2000.)

[uredi | uredi kôd]

Krešimir Ćosić napustio je klub u kolovozu 1990. godine zbog nesuglasica s klupskim vodstvom. U klub se više nije vraćao, a ubrzo mu je dijagnosticirana teška bolest od koje je preminuo 1995. godine.[nedostaje izvor]

U prvom izdanju novoutemeljenog Prvenstva Hrvatske (1991./92.) Zadar je igrao u finalu doigravanja, a iste je sezone nastupio i u Euroligi. U sezoni 1992./93. bio je finalist Hrvatskog kupa.[nedostaje izvor]

U sljedećim godinama klub stagnira u domaćem prvenstvu i europskim natjecanjima. Godine 1996., pod vodstvom trenera Danijela Jusupa, Zadar dolazi do doigravanja Prvenstva Hrvatske, gdje je poražen od Cibone. Isti je uspjeh ponovljen i sljedeće sezone, uz Emilija Kovačića kao ključnog igrača, no naslov je ponovno pripao Ciboni.[nedostaje izvor]

Godine 1998. Zadar osvaja Kup Krešimira Ćosića. Te je godine za prvu momčad debitirao 16-godišnji Marko Popović, sin legendarnog Petra Popovića. U ljeto 1999. Arijan Komazec vratio se u Zadar iz Olympiakosa, a klub je potpisao i Dina Rađu, koji je stigao iz Panathinaikosa. U sezoni 1999./2000. Zadar osvaja svoj drugi Kup Krešimira Ćosića te ponovno igra polufinale Prvenstva Hrvatske i Kupa Saporta, pri čemu su Rađa i Komazec bili nositelji igre.[nedostaje izvor]

Početak 21. stoljeća

[uredi | uredi kôd]

U sezonama 2000./01. i 2001./02. Zadar je dvaput igrao doigravanje Prvenstva Hrvatske te jednom finale Kupa Krešimira Ćosića, ali bez osvojenog naslova. U sezoni 2002./03. Danijel Jusup vraća se na mjesto glavnog trenera. Te sezone, s Markom Popovićem kao predvodnikom, Zadar osvaja svoj treći Kup Krešimira Ćosića te regionalnu Goodyear ligu, novoosnovano natjecanje klubova s područja bivše Jugoslavije. U finalu je svladan Maccabi Tel Aviv.[nedostaje izvor]

U ljeto 2003. Marko Popović napušta klub, dok se Emilio Kovačić vraća u momčad. U sezoni 2004./05. Zadar je treći put nastupio u ULEB kupu, ali je ponovno ostao bez doigravanja za jednu pobjedu. Iste sezone klub osvaja Prvenstvo Hrvatske, prvi put nakon 19 godina, kao i četvrti Kup Krešimira Ćosića, čime je ostvarena jedna od najuspješnijih sezona u klupskoj povijesti. Godine 2006. Zadar osvaja i peti Kup Krešimira Ćosića. U sljedeće dvije sezone ponovno igra finale prvenstva, no naslov osvaja Cibona.[nedostaje izvor]

Godine 2008. Zadar po drugi put postaje prvak Hrvatske, svladavši Split s 3:2 u finalnoj seriji. Posljednja utakmica, pobjeda 89:65, bila je ujedno i posljednji susret odigran u dvorani Jazine, koju su navijači često nazivali „hramom hrvatske košarke“.[nedostaje izvor]

U sezoni 2008./09., Zadar se plasirao na Final Eight Eurokupa gdje je u četvrtfinalu poražen od momčadi Bilbaa.[3]

Desetljeće bez uspjeha (2010. – 2020.)

[uredi | uredi kôd]

U razdoblju od 2009. do 2020. klub prolazi kroz financijski i organizacijski nestabilno razdoblje, uz česte promjene uprava i trenera. Zadar redovito nastupa u domaćem prvenstvu i ABA ligi, ali bez većih rezultatskih iskoraka, uglavnom se boreći za ostanak u regionalnom natjecanju i plasman u doigravanje hrvatskog prvenstva.[nedostaje izvor]

Razdoblje stabilizacije (2020 – 2022.)

[uredi | uredi kôd]

U sezoni 2019./20. Zadar osvaja Kup Krešimira Ćosića, svoj prvi trofej nakon 2008. godine, natjecanje koje ima posebno mjesto u klupskoj i gradskoj tradiciji. U finalu je svladana Cibona pred ispunjenim tribinama Dvorane Krešimira Ćosića na Višnjiku.[nedostaje izvor]

U sezoni 2020./21., obilježenoj epidemiološkim mjerama i utakmicama bez gledatelja, Zadar pod vodstvom Veljka Mršića osvaja dvostruku krunu. Najprije je obranjen Kup Krešimira Ćosića pobjedom na gostućujem terenu na Gripama,[4] a potom je u finalu prvenstva Hrvatske ponovno svladan Split. Momčad je predvodio Dominik Mavra, a posebno se pamti peta utakmica finalne serije, kada su navijači unatoč ograničenjima snažno podržali momčad i bili važan čimbenik u osvajanju naslova prvaka Hrvatske.

Dominacija domaćim natjecanjima (2022. – danas)

[uredi | uredi kôd]

Godine 2022. na klupu se vraća legendarni zadarski trener Danijel Jusup, čime započinje novo poglavlje kluba.[5] Klub je iste sezone potpisao Luku Božića, što se pokazalo ključnim potezom. Božić u naredne dvije sezone uz iskusna imena poput Marka Ramljaka, Darija Drežnjaka te Karla Žganeca predvodi Zadrane do dva naslova prvaka Hrvatske i osvajanja Kupa Krešimira Ćosića 2024.[6]

Klub je nakon godina borbe za opstanak u ABA ligi, vezao tri uzastupna plasmana u playoff fazu pri čemu su redovito upisivali pobjede protiv financijski nadmoćnijih euroligaša poput Partizana, Crvene zvezde te Dubaija.[nedostaje izvor]

U sezoni 2024./25. Zadar je svladavši Split po prvi put u svojoj povijesti osvojio treći uzastopni naslov prvaka Hrvatske, čime je potvrdio svoju dominaciju u hrvatskoj košarci.[7]

Dvorana Krešimira Ćosića

Dvorana

[uredi | uredi kôd]

Klub je do 2008. igrao svoje utakmice u dvorani u Jazinama, a početkom sezone 2008./09. prelazi u novu dvoranu na Višnjiku, koja je ime dobila po legendi zadarske i svjetske košarke, pokojnom Krešimiru Ćosiću. Dvorana može primiti 9500 posjetitelja.

Tornado

[uredi | uredi kôd]

Tornado je košarkaška navijačka skupina, osnovana 1965. godine. Ona je druga najstarija navijačka skupina na ovim prostorima, odmah nakon splitske Torcide. Od tada pa do danas ostali su uz svoj klub i pokazali svijetu ono što se je uvijek govorilo, da Zadar ima najbolje i najstrastvenije košarkaške navijače u Europi. Poznata je njihova navijačka pjesma: "Zadar je najbolji, Zadar je slavan, nitko u Europi, njemu nije ravan".

Klupski trofeji i ostali uspjesi

[uredi | uredi kôd]

Domaći

[uredi | uredi kôd]

Prvenstvo Hrvatske (A-1 liga / Premijer liga):

Kup Krešimira Ćosića:

Prvenstvo Jugoslavije:

Kup Jugoslavije:

Prvenstvo NR Hrvatske:

Inozemni

[uredi | uredi kôd]

Jadranska liga

Kup prvaka:

Kup Raymonda Saporte:

Kup Radivoja Koraća:

Sastavi prvaka, doprvaka i trećih

[uredi | uredi kôd]

Poznati igrači

[uredi | uredi kôd]

Najtrofejniji igrači

[uredi | uredi kôd]
barem 5 titula
Košarkaš Σ LigaKupOstalo
Giuseppe Gjergja6 510
Jakov Vladović6 141
Krešimir Ćosić5 500
Todor Gečevski5 230

Poznati treneri

[uredi | uredi kôd]

Najtrofejniji treneri

[uredi | uredi kôd]

[13]

barem 3 titule
Trener Σ LigaKupOstalo
Danijel Jusup *8 341
4 trenera2 0

* prvi trener Zadra s osvojenim trofejima u tri natjecanja[14]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Slobodna Dalmacija ‘Sveti Ante‘ 40 godina kasnije: ‘Nismo znali je li to uopće stvarno... Odlazak iz Splita mi je jedna od lošijih odluka‘, objavljeno i pristupljeno 26. travnja 2026.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Rochlitzer i Sovitti Drago Marić: Pino i Krešo - dvojac za sva vremena, Slobodna Dalmacija, 12. lipnja 2000.
  3. Sportske novosti - Zapeli na prvom koraku: Zadar poražen u četvrtfinalu Eurocupa!. www.jutarnji.hr. 4. travnja 2009. Pristupljeno 4. ožujka 2026.
  4. Zadar obranio naslov pobjednika Kupa Krešimira Ćosića i tako postao najtrofejnija momčad u ovom natjecanju. tportal.hr. Pristupljeno 4. ožujka 2026.
  5. KK Zadar vratio svoju trenersku legendu s kojom je osvojio ABA ligu. www.index.hr. Pristupljeno 4. ožujka 2026.
  6. Zadar u Splitu pobijedio Cibonu i osvojio Kup. www.index.hr. Pristupljeno 4. ožujka 2026.
  7. Košarkaši Zadra osvojili treći uzastopni naslov prvaka Hrvatske. www.index.hr. Pristupljeno 4. ožujka 2026.
  8. ispali od Šibenke Dražena Petrovića. Prva utakmica: 78:70, uzvrat 89:69 za Šibenku (+20 na poluvremenu)
  9. Pero Livajić: Povijesni 26.4.1986.: Prije 30 godina pao je europski prvak!, Narodni list, 26. travnja 2016. Pristupljeno 6. studenoga 2016.
  10. Zadar TV. zadar.tv. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. srpnja 2022. Pristupljeno 18. srpnja 2022.
  11. https://zadarskilist.novilist.hr/sport/kk-zadar/velika-devetka-prije-39-godina-kosarkas-zadra-postavio-je-svjetski-rekord/
  12. Jutarnji list Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. prosinca 2010. (Wayback Machine) Dražen Žura: Zadar i Real odali počast Kreši Ćosiću i Giergiji, 24. listopada 2009.
    "Na klupi Zadra Izidor Maršan utemeljitelj moderne zadarske košarke do njega Giuseppe Giergija izdanak te škole..."
  13. https://basketball.hr/vijesti/svi-zadarski-trofeji-i-treneri-koji-su-ih-osvojili-jusup-izbrojao-do-sedam/17021
  14. https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-zadra-danijel-jusup-najbolji-nikad-izabrani-izbornik-hrvatske-kosarke-foto-20230605

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]