Prijeđi na sadržaj

Jabuka

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Jabuka. Za druga značenja, pogledajte Jabuka (razdvojba).
Jabuka
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Rosales
Porodica:Rosaceae
Potporodica:Amygdaloideae
Tribus:Maleae
Podtribus:Malinae
Rod:Malus
Mill.
Baze podataka

Jabuka (lat. Malus) je rod listopadnog drveća i grmova iz porodice ružovki. Najpoznatiji predstavnik roda je domaća ili pitoma jabuka (Malus domestica), jedna od najvažnijih voćaka umjerenog pojasa.[1]

Morfologija

[uredi | uredi kôd]

Malus je rod listopadnog drveća i grmova. Biljke su obično visoke od 2 do 20 m. Stabljike mogu biti pojedinačne ili ih može biti više, osobito ako se razvijaju iz korijenovih izdanaka. Kora je tamnosmeđa, crvenkastosmeđa ili siva, često pločasto ili ljuskavo ispucala. Na biljkama su razvijeni dugi i kratki izbojci; kod nekih vrsta kratki izbojci mogu biti preobraženi u trnove. Izbojci mogu biti goli, slabo dlakavi, gusto kratkodlakavi ili pustenasti.[2]

Listovi su naizmjenični, jednostavni, peteljkasti i najčešće listopadni. Plojka je eliptična, jajasta, obrnuto jajasta, trokutasto jajasta, lancetasta, duguljasta ili ovalna, obično duga 4–12 cm. Rub lista može biti nazubljen, sitno pilast, dvostruko pilast, narovašen, režnjevit ili rjeđe gotovo cijelovit. Listovi dugih i mladih izbojaka često su veći i jače nazubljeni ili režnjeviti nego listovi kratkih izbojaka. Palistići su prisutni, najčešće brzo otpadaju, a pri bazi su prirasli uz peteljku.[2]

Cvatovi se razvijaju najčešće na kratkim izbojcima, terminalno, u obliku gronjasto-grozdastih ili gotovo štitastih cvatova, s 2–12 cvjetova. Cvjetovi su dvospolni, rjeđe funkcionalno različiti, otvaraju se zajedno s listovima. Promjer cvijeta iznosi približno 15–50 mm. Hipantij je čašast do zvonast, gol ili dlakav. Lapova je pet, a latica pet, bijelih, ružičastih ili crvenkastih, obično okruglastih do obrnuto jajastih. Prašnika je 15–50, obično kraćih od latica. Plodnica je podrasla, građena od 3–5 plodnih listova, s po dva sjemena zametka u svakom pretincu. Vratova ima 3–5, pri bazi su često srasli, goli ili dlakavi.[2]

Plod je jabučasti plod, odnosno pome, zelene, žute, crvene ili prošarane boje. Oblikom može biti kuglast, spljošteno kuglast, obrnuto jajast ili duguljast, promjera najčešće 6–50 mm, u kultiviranih oblika i veći. Čaška na plodu može ostati ili otpasti. Unutrašnji dio ploda tvori hrskavičasti endokarp, poznat kao jezgra ili “kućica”. U svakom pretincu obično se razvija jedna ili dvije sjemenke. Sjemenke su smeđe do tamnosmeđe, glatke. Osnovni kromosomski broj roda je x = 17. [2]

Rod obuhvaća oko 55 vrsta (Flora Mesoamericana; Hassler, 37; Kew 39), prirodno rasprostranjenih u Euroaziji i Sjevernoj Americi, a široko se uzgaja gotovo po cijelom svijetu. Najpoznatija vrsta je Malus domestica, domaća jabuka, jedna od najvažnijih voćaka umjerenog pojasa. Osim prehrambene važnosti, mnoge se vrste i hibridi uzgajaju kao ukrasna stabla zbog obilne cvatnje i sitnih dekorativnih plodova. [2]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Priznate vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Malus angustifolia (Aiton) Michx.
  2. Malus asiatica Nakai
  3. Malus baccata (L.) Borkh.
  4. Malus coronaria (L.) Mill.
  5. Malus crescimannoi Raimondo
  6. Malus daochengensis C. L. Li
  7. Malus delavayi (Franch.) comb. ined.
  8. Malus docynioides C. K. Schneid.
  9. Malus domestica (Suckow) Borkh.
  10. Malus doumeri A. Chev.
  11. Malus florentina (Zuccagni) C.K.Schneid.
  12. Malus fusca (Raf.) C. K. Schneid.
  13. Malus halliana Koehne
  14. Malus honanensis Rehder
  15. Malus hupehensis (Pamp.) Rehder
  16. Malus ioensis (Alph. Wood) Britton
  17. Malus jinxianensis J. Q. Deng & J. Y. Hong
  18. Malus kansuensis (Batalin) C. K. Schneid.
  19. Malus komarovii (Sarg.) Rehder
  20. Malus leiocalyca S. Z. Huang
  21. Malus longiunguis (Q. Luo & J. L. Liu) comb. ined.
  22. Malus mandshurica (Maxim.) Kom.
  23. Malus muliensis T. C. Ku
  24. Malus ombrophila Hand.-Mazz.
  25. Malus orientalis Uglitzk.
  26. Malus prattii (Hemsl.) C. K. Schneid.
  27. Malus prunifolia (Willd.) Borkh.
  28. Malus rockii Rehder
  29. Malus sikkimensis (Wenz.) Koehne ex C. K. Schneid.
  30. Malus spectabilis (Aiton) Borkh.
  31. Malus spontanea (Makino) Makino
  32. Malus sylvestris Mill.
  33. Malus toringo (Siebold) de Vriese
  34. Malus toringoides (Rehder) Hughes
  35. Malus transitoria (Batalin) C. K. Schneid.
  36. Malus turkmenorum Juz. & Popov
  37. Malus yunnanensis (Franch.) C. K. Schneid.
  38. Malus zhaojiaoensis N. G. Jiang
  39. Malus × dasyphylla Borkh.
  40. Malus × dawsoniana Rehder
  41. Malus × floribunda Siebold ex Van Houtte
  42. Malus × kaido (Wenz.) Pardé
  43. Malus × oxysepala Czarna
  44. Malus × platycarpa Rehder
  45. Malus × soulardii (L. H. Bailey) Britton
  46. Malus × zumi (Matsum.) Rehder

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]

Heterotipski:

  • Chloromeles (Decne.) Decne. in Ann. Gén. Hort. 23: 156 (1882)
  • Docynia Decne. in Nouv. Arch. Mus. Hist. Nat. 10: 131 (1874)
  • Eriolobus (DC.) M.Roem. in Fam. Nat. Syn. Monogr. 3: 216 (1847)
  • × Eriomalus Su Liu ex Z.H.Feng in Plant 13(2): 93 (2025)
  • Prameles Rushforth in Phytologia 100: 243 (2018)
  • Sinomalus Koidz. in Acta Phytotax. Geobot. 1: 11 (1932)
  • × Tormimalus Holub in Preslia 70: 115 (1998)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jabuka&oldid=7486513"