Prijeđi na sadržaj

Biserujka

Biserujka
Špilja
Špiljski ukrasi — stalagnat.
Položaj
Koordinate45°11′14″N 14°36′35″E / 45.1873°N 14.6098°E / 45.1873; 14.6098
LokacijaOtok Krk
Najbliži gradKrk
Država Hrvatska
Fizikalne osobine
Dužina110 m
Najniža razina53 m
Približna starost> 16.000 godina
Biserujka na zemljovidu Krka
Biserujka
Biserujka
Biserujka na zemljovidu Krka
Biserujka na zemljovidu Hrvatske
Biserujka
Biserujka
Biserujka na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Biserujka je špilja koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka Krka, na graničnom području općina Omišalj i Dobrinj, ponad uvale Slivanjska, nedaleko sela Rudina.

Naziv

[uredi | uredi kôd]

Špilja Biserujka, kao i mnoge špilje, ima i druga imena, pa ju nazivaju i Vitezićevom špiljom ili Slivanjskom jamom. Prema legendi, špilja je dobila ime prema blagu koje je u njoj pronađeno, a pripadalo je lokalnim gusarima. No blago je kasnije premješteno, a točnu lokaciju „zna samo Ive Gospodin“, čija je kuća na ulazu u selo Rudine.

Bogatstvo stalaktita, stalagmita i stalagnata u Biserujki.

Premda kratka i plitka, špilja redovito oduševljava svoje sve mnogobrojnije posjetitelje, često već i prije nego uđu u nju, jer se nalazi na svega nekoliko desetaka metara nad morem i u njegovoj blizini. Dugačka je samo 110 metara, ali je vrlo bogata stalaktitima, stalagmitima i stalagnatima. Ni njezina dubina od ulaza do dna nije velika, svega 12 metara. Najniži dio špilje je 53 metra nad morem. Zbog vrlo tankog „krova“ ( 2 – 5 metara ), za kišnih razdoblja, oborinska voda se procjeđuje. Njezinim djelovanjem kalcijevi spojevi se talože slojem od 1 milimetra u 10 – 30 godina. Temperatura u njoj varira od oko 15° C ljeti, do oko 13° C zimi.

Špiljski ukrasi variraju od smećkastih i sivih pa sve do crvenkastih tonova, a koji nastaju „igrom“ minerala, naročito željeznih i manganskih oksida po vapnencu. Na nekim mjestima, osim prirodno nastalih boja, ima i onih nastalih ljudskim djelovanjem — ostaci čađe koju su ostavile baklje njezinih davnih posjetitelja.

Tu živi endemski račić (lat.) Alpioniscus christiani, koji je vrlo malen i teško uočljiv. Osim njega, u špilji žive i puževi, stonoge te šišmiši. Pronađeni su i ostaci špiljskog medvjeda stari oko 16.000 godina.

Uređivanje špilje

[uredi | uredi kôd]
Posjetioci u špilji.
Strop špilje.

Iako je lokalnim mještanima bila nedvojbeno poznata već od davnine, prvi zapis o njezinom postojanju potječe iz 1834. godine, prilikom uhićenja jednog krijumčara iz Senja.

Posjećivana je već 150 godina, a mnogi od posjetitelja napravili su manje ili više nadoknadive štete. Teško su nadoknadivi okrhnuti ili polomljeni stalaktiti i stalagmiti. Brojni grafiti su izbrisani, ali su ipak ostavljeni oni stariji kao i najstariji iz 1859. godine.

Prvi put je špilja uređena za posjetitelje 1950. godine kojom prilikom je izmijenjen i njezin ulaz koji je do tada bio u obliku jame. Međutim, i nakon tog uređenja, špilja je opet neko vrijeme zapuštena, sve do 1997. godine kada su uređene staze, ograde i osvijetljenje bez kojeg bi bilo nemoguće vidjeti svu njezinu ljepotu. Od posljednjeg uređenja i otvaranja 1997. godine, špilja je postala još jedan detalj u nizu zanimljivosti, kulturnih i prirodnih vrijednosti otoka Krka. Osim s otoka Krka, posjećuju je i mnogih gosti s čitave Crikveničke rivijere koji do nje dolaze organiziranim turističkim prijevozom morem do uvale Slivanjske. Zahvaljujući svemu tome špilja Biserujka je u posljednjih 10‑etak godina postala jedna od najposjećenijih špilja u Hrvatskoj.

Tijekom većeg dijela godine špilja je otvorena za razgledavanje uz plaćanje niske cijene, a tijekom zimskih mjeseci posjet je moguć uz prethodni dogovor s lokalnom turističkom agencijom.

Zanimljivosti

[uredi | uredi kôd]

2009. godine u špilji je pronađena potpuno nova vrsta lažištipavca.[1]

Nadležnost

[uredi | uredi kôd]

Špiljom upravlja javna ustanova Primorsko-goranske županije, "Priroda".[2]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Lešić, Denis: Otok Krk - vodič u riječi i slici, 2003.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Novi list, dnevne novine, 22. svibnja 2010. g., oglas javne ustanove "Priroda" i Primorsko-goranske županije povodom dana biološke raznolikosti, str. 11
  2. Dnevne novine "Novi list" o javnoj ustanovi "Priroda". Inačica izvorne stranice arhivirana 16. travnja 2010. Pristupljeno 23. lipnja 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Biserujka