Idi na sadržaj

Zavidovići

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zavidovići
Grad
Grad Zavidovići
Zavidovići
Zavidovići
Službeni grb Zavidovići
Grb
Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini
Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini
Zavidovići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Zavidovići
Zavidovići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Karta
Interaktivna karta Zavidovići
Koordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°N 18.143833°E / 44.439861; 18.143833
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski kanton
Vlada
 • GradonačelnikErna Merdić Smailhodžić[1] (SDA)
Površina
 • Grad590 km2
 • Naseljeno mjesto4,74 km2
Nadmorska visina210 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad35.988
 • Grad (gustoća)61 /km2
 • Naseljeno mjesto8.174
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.724,47 /km2
Demonim(i)Zavidovićanin
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj72 220
Pozivni broj(+387) 32
Veb-sajtwww.zavidovici.ba

Zavidovići su grad i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 2013, u Zavidovićima živjelo je 35.988 stanovnika.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka.[2][3][4] Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 km2, a sam grad na površini od 4 km2.[2] Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5–10 °C, sa padavinama od 800–1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.[2]

Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta Krivaja.[2][3] Današnje područje zavidovićke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja i Gostović.[2]

Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granice između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi. Dolinom Bosne prolazili su Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovu teritoriju, dok su arheološka istraživanja u širem prostoru od Zavidovića do Doboja pokazala važna nalazišta kasnog bronzanog doba u srednjem toku Bosne.[5] Ipak, historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovićkom području, uključujući nekropole stećaka i ostatke srednjovjekovnih utvrđenja u okolini grada.[6][7]

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo.[2][8] Rizah Odžakčić[8] vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo), ali ova etimologija u dostupnoj literaturi nije jednoznačno potvrđena.[2]

Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predanja.[6][9]

Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama, kad je Marija Terezija bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balık – riba).[6]

Dodatna istraživanja o srednjovjekovnoj prošlosti područja rijeke Krivaje ukazuju da su prostor Zavidovića i okolnih naselja obilježavali važni lokalni komunikacijski pravci, naseljeni kompleksi i tragovi fortifikacijskog sistema koji su povezivali srednju Bosnu sa sjeveroistočnim dijelovima zemlje.[10]

Osmanlijsko doba

[uredi | uredi izvor]

Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešanja.[2]

Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine.[2] Iz osmanlijskog vremena su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozuća u Vozući.[9][11]

Austro-ugarsko doba

[uredi | uredi izvor]

Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom Marpurgo i Parente koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.[2][3]

Godine 1899. firma Gregerson i sinovi otkupljuje pilanu od firme Marpurgo i Parente i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.[2]

Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma Eissler & Ortlieb je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.[2][3]

Godine 1902. firma Eissler & Ortlieb podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.[2]

Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3.800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.[2]

Pilana je poslije Prvog svjetskog rata pripadala Krivaji, Zavidovići su bili „centar šumske industrije”, koja je zamrla nakon stečaja.[12] Šipad je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina.[13][14] Prije Drugog svjetskog rata, drvo se od ušća Krivaje prevozilo rijekom Bosnom u vidu splavova.[15]

Industrijski razvoj i doseljavanje stručnih i fizičkih radnika iz različitih krajeva Austro-Ugarske i Evrope bitno su promijenili socijalnu, nacionalnu i kulturnu strukturu naselja u slivu Krivaje, čime su Zavidovići već početkom 20. vijeka stekli obilježja izrazito multikulturne radničke sredine.[3][4]

Arheološka otkrića

[uredi | uredi izvor]

Godine 1911. u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.[2][5]

Kamene kugle

[uredi | uredi izvor]
Kamena kugla u okolini Zavidovića

Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija.[2] Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.[2] Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.[2] U novijim lokalnim pregledima navodi se i nešto veći broj kugli, što pokazuje da ovaj fenomen još uvijek nije do kraja sistematski obrađen i valoriziran.[16]

Ratna dešavanja 1992–1995

[uredi | uredi izvor]

Područje Zavidovića imalo je važan strateški položaj u ratu u Bosni i Hercegovini, naročito zbog komunikacija prema Žepču, Maglaju, Ozrenu i Vozući. U ljeto 1993. prostor Žepče–Zavidovići–Maglaj bio je poprište složenih sukoba između Armije Republike Bosne i Hercegovine, HVO-a i Vojske Republike Srpske.[17]

Na vozućko-ozrenskom ratištu posebno teške borbe vođene su tokom juna i jula 1994. godine. Godine 1995. odigrala se Bitka za Vozuću, pri čemu su operacije na pravcu Zavidovići–Banovići i prema području Vozuće imale značaj za pokušaj presijecanja ozrenskog izbočenja i spajanja operativnih pravaca srednje i sjeveroistočne Bosne.[18]

U završnoj fazi rata, na području općine Zavidovići počinjeni su i ratni zločini nad zarobljenicima. U predmetu Tužilac protiv Rasima Delića, MKSJ je razmatrao zločine počinjene u selu Livade u općini Zavidovići i u logoru Kamenica u dolini Gostovića, u blizini Zavidovića. Sud je utvrdio da Rasim Delić nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi i kazni okrutno postupanje pripadnika odreda El Mudžahid nad zarobljenicima u Livadama i Kamenici u julu i augustu 1995. godine.[19][20]

Savremeno doba

[uredi | uredi izvor]

Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv Duga i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne.[2][21] Drveni most Duga je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014.[2]

Panorama Zavidovića (2012)

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Rijeka Bosna kroz Zavidoviće

Geografski položaj

[uredi | uredi izvor]
Maglaj
Žepče 		Maglaj Lukavac
Žepče Susjedne općine Banovići
Zenica Kakanj Vareš Olovo

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenici

[uredi | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Nacionalni sastav stanovništva – grad Zavidovići

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – grad Zavidovići
2013.[23]1991.[24]1981.[25]1971.[26]1961.[27]
Osoba35 988 (100,0%)57 164 (100,0%)51 861 (100,0%)44 018 (100,0%)36 250 (100,0%)
Bošnjaci32 735 (90,96%)34 198 (59,82%)129 289 (56,48%)124 803 (56,35%)117 758 (48,99%)1
Hrvati1 204 (3,346%)7 576 (13,25%)7 451 (14,37%)7 457 (16,94%)6 528 (18,01%)
Srbi573 (1,592%)11 640 (20,36%)11 202 (21,60%)11 031 (25,06%)11 119 (30,67%)
Bosanci507 (1,409%)––––
Romi411 (1,142%)–267 (0,515%)7 (0,016%)–
Muslimani180 (0,500%)––––
Nisu se izjasnili162 (0,450%)––––
Bosanci i Hercegovci74 (0,206%)––––
Ostali59 (0,164%)1 024 (1,791%)225 (0,434%)228 (0,518%)73 (0,201%)
Nepoznato36 (0,100%)––––
Albanci29 (0,081%)–21 (0,040%)8 (0,018%)7 (0,019%)
Jugoslaveni9 (0,025%)2 726 (4,769%)3 234 (6,236%)353 (0,802%)649 (1,790%)
Crnogorci6 (0,017%)–142 (0,274%)97 (0,220%)68 (0,188%)
Makedonci2 (0,006%)–6 (0,012%)4 (0,009%)6 (0,017%)
Slovenci1 (0,003%)–17 (0,033%)21 (0,048%)38 (0,105%)
Mađari––7 (0,013%)9 (0,020%)4 (0,011%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići
2013.[23]1991.[24]1981.[25]1971.[26]1961.[27]
Osoba8 174 (100,0%)12 947 (100,0%)11 444 (100,0%)9 366 (100,0%)7 304 (100,0%)
Bošnjaci6 351 (77,70%)5 029 (38,84%)13 788 (33,10%)13 803 (40,60%)12 083 (28,52%)1
Hrvati691 (8,454%)1 827 (14,11%)2 056 (17,97%)2 441 (26,06%)2 345 (32,11%)
Romi290 (3,548%)–267 (2,333%)6 (0,064%)–
Srbi287 (3,511%)3 191 (24,65%)2 538 (22,18%)2 624 (28,02%)2 364 (32,37%)
Bosanci276 (3,377%)––––
Nisu se izjasnili100 (1,223%)––––
Bosanci i Hercegovci52 (0,636%)––––
Muslimani46 (0,563%)––––
Ostali33 (0,404%)672 (5,190%)102 (0,891%)104 (1,110%)42 (0,575%)
Albanci24 (0,294%)–17 (0,149%)6 (0,064%)4 (0,055%)
Nepoznato12 (0,147%)––––
Crnogorci6 (0,073%)–106 (0,926%)73 (0,779%)53 (0,726%)
Jugoslaveni5 (0,061%)2 228 (17,21%)2 550 (22,28%)284 (3,032%)375 (5,134%)
Makedonci1 (0,012%)–3 (0,026%)2 (0,021%)4 (0,055%)
Slovenci––11 (0,096%)17 (0,182%)32 (0,438%)
Mađari––6 (0,052%)6 (0,064%)2 (0,027%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Bilješke

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "Lokalni izbori 2024 - Zavidovići". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 "Historija grada Zavidovići". Grad Zavidovići. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  3. 1 2 3 4 5 Omerović, Enes S. "Stranci na Krivaji u prvoj polovini XX stoljeća". Academia.edu. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  4. 1 2 Fehrić, Elmin. "Glavna obilježja kulturnog života Zavidovića u socijalističkoj Jugoslaviji". Academia.edu. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  5. 1 2 Kavur, Blaž; Govedarica, Blagoje. "New Late Bronze Age discoveries in the Bosna river valley, from Zavidovići to Doboj". Godišnjak/Jahrbuch Centra za balkanološka ispitivanja ANUBiH. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  6. 1 2 3 Klinčević, Nihad. "Tragovi srednjovjekovne i osmanske kulture na području Bajvata i Beša u Općini Zavidovići". Academia.edu. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  7. ↑ Mehić, Jasmin. "Stećci na području Zavidovića". ResearchGate. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  8. 1 2 "Historija grada Zavidovići". Grad Zavidovići. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  9. 1 2 "Manastir Vozuća u Vozući, graditeljska cjelina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 3. 2026.[mrtav link]
  10. ↑ "Područje rijeke Krivaje kroz medievalnu produkciju". Academia.edu. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  11. ↑ "Ostaci manastira Udrim – Gostović". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 3. 2026.[mrtav link]
  12. ↑ "Vreme, 24. novembar 1936". Digitalna Narodna biblioteka Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  13. ↑ "Politika, 4. novembar 1937". Digitalna Narodna biblioteka Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  14. ↑ "Vreme, 6. novembar 1937". Digitalna Narodna biblioteka Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  15. ↑ "Vreme, 3. decembar 1936". Digitalna Narodna biblioteka Srbije. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  16. ↑ "Turizam". Grad Zavidovići. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  17. ↑ Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. I. Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis. 2002. str. 196.
  18. ↑ Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990–1995. I. Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis. 2002. str. 235–237.
  19. ↑ "Prosecutor v. Rasim Delić – Judgement" (PDF). Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  20. ↑ "Rasim Delić – Case Information Sheet" (PDF). Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  21. ↑ "Odluka o dopuni Odluke o utvrđivanju naziva ulica, trgova, mostova i drugih građevina" (PDF). Službeni glasnik Općine Zavidovići. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  22. ↑ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 15. 12. 2024. Pristupljeno 13. 12. 2016.
  23. 1 2 "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  24. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015.
  25. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
  26. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
  27. 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zavidovići&oldid=3881831"