Idi na sadržaj

Bruno Stojić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bruno Stojić
Rođenje (1955-04-08) 8. april 1955 (71 godina)
Hamzići, Čitluk, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ
Pripadnost Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Služba1992–1995.
ČinZapovjednik stožera odbrane HVO-a
Važnije bitke
VojskaHrvatsko vijeće odbrane

Bruno Stojić (rođen 8. aprila 1955) jest bosanskohercegovački i hrvatski političar i ratni zločinac kojeg je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Njegovo suđenje, zajedno s petoricom suoptuženih bosanskohercegovačkih-hrvatskih političara aktivnih u HR Herceg-Bosni, završilo je proglašavanjem krivice, te osudom na 20 godina zatvora.[1]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 8. aprila 1955. u selu Hamzići kod Čitluka u NR Bosni i Hercegovini (FNRJ).[2]

Mate Boban ga je 1992. imenovao zapovjednikom stožera odbrane HVO-a. Godine 1993. premješten je u Ured za proizvodnju i prodaju oružja i vojne opreme.

Dana 5. aprila 2004. dobrovoljno se predao MKSJ-u.[3]

Suđenje

[uredi | uredi izvor]

Optužnica

[uredi | uredi izvor]

Optužnica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navodi da je njegovo područje vlasti i odgovornosti uključivalo:

  • Vojna policija HVO-a
  • Obavještajna služba HVO-a poznata kao Služba sigurnosti i informacija (SIS)
  • Moralno obrazovanje koje je uključivalo informacije i propagandu
  • Zatvorske zdravstvene, medicinske i sanitarne usluge
  • Vojna proizvodnja i logistika.

U presudi je MKSJ zaključio da je Stojić "usmjeravao i vršio efektivnu kontrolu nad oružanim snagama HVO-a i Vojnom policijom", ali "nije poduzeo ozbiljne napore da okonča počinjenje zločina iako je za to imao ovlasti i dužnost".[4]

Optužbe

[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz saopćenja za javnost MKSJ:[2]

  • devet tačaka za teška kršenja Ženevskih konvencija (namjerno ubijanje; nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje); protupravno protjerivanje civila; protupravno premještanje civila; protupravno zatvaranje civila; nehumano postupanje (uslovi zatočenja); nehumano postupanje; opsežno postupanje uništavanje imovine, koje nije opravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno; prisvajanje imovine, nije opravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno).
  • devet tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja (okrutno postupanje (uslovi zatočenja); okrutno postupanje; ilegalni rad; bezobzirno uništavanje gradova, naselja ili sela ili uništavanje koje nije opravdano vojnom potrebom; uništavanje ili namjerna šteta nanesena institucijama posvećen religiji ili obrazovanju; pljačka javne ili privatne imovine; nezakoniti napad na civile; nezakonito nanošenje terora civilima; okrutni tretman) i
  • osam tačaka za zločine protiv čovječnosti (progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; ubistvo; silovanje; deportacija; nehumana djela (prisilno premještanje); zatvor; nehumana djela (uslovi zatočenja); nehumana djela).

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. UN war crimes tribunal convicts 6 Bosnian Croats of persecution of Muslims during Bosnian war
  2. 1 2 "Jadranko Prlic, Bruno Stojic, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovic, Valentin Coric and Berislav Pusic - Initial Appearance | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia". www.icty.org. Pristupljeno 25. 6. 2021.
  3. "Bosnian Croats surrender to trial". BBC News. 5. 4. 2004. Pristupljeno 21. 7. 2020.
  4. "Trial Judgement summary for Jadranko Prlic and others" (PDF). 29. 5. 2013. Pristupljeno 21. 7. 2020.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]