Bruno Stojić
| Bruno Stojić | |
|---|---|
| Rođenje | 8. april 1955 Hamzići, Čitluk, NR Bosna i Hercegovina, FNRJ |
| Pripadnost | |
| Služba | 1992–1995. |
| Čin | Zapovjednik stožera odbrane HVO-a |
| Važnije bitke | |
| Vojska | Hrvatsko vijeće odbrane |
Bruno Stojić (rođen 8. aprila 1955) jest bosanskohercegovački i hrvatski političar i ratni zločinac kojeg je osudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Njegovo suđenje, zajedno s petoricom suoptuženih bosanskohercegovačkih-hrvatskih političara aktivnih u HR Herceg-Bosni, završilo je proglašavanjem krivice, te osudom na 20 godina zatvora.[1]
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je 8. aprila 1955. u selu Hamzići kod Čitluka u NR Bosni i Hercegovini (FNRJ).[2]
Mate Boban ga je 1992. imenovao zapovjednikom stožera odbrane HVO-a. Godine 1993. premješten je u Ured za proizvodnju i prodaju oružja i vojne opreme.
Suđenje
[uredi | uredi izvor]Optužnica
[uredi | uredi izvor]Optužnica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navodi da je njegovo područje vlasti i odgovornosti uključivalo:
- Vojna policija HVO-a
- Obavještajna služba HVO-a poznata kao Služba sigurnosti i informacija (SIS)
- Moralno obrazovanje koje je uključivalo informacije i propagandu
- Zatvorske zdravstvene, medicinske i sanitarne usluge
- Vojna proizvodnja i logistika.
U presudi je MKSJ zaključio da je Stojić "usmjeravao i vršio efektivnu kontrolu nad oružanim snagama HVO-a i Vojnom policijom", ali "nije poduzeo ozbiljne napore da okonča počinjenje zločina iako je za to imao ovlasti i dužnost".[4]
Optužbe
[uredi | uredi izvor]Preuzeto iz saopćenja za javnost MKSJ:[2]
- devet tačaka za teška kršenja Ženevskih konvencija (namjerno ubijanje; nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje); protupravno protjerivanje civila; protupravno premještanje civila; protupravno zatvaranje civila; nehumano postupanje (uslovi zatočenja); nehumano postupanje; opsežno postupanje uništavanje imovine, koje nije opravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno; prisvajanje imovine, nije opravdano vojnom nuždom i provedeno nezakonito i bezobzirno).
- devet tačaka za kršenje zakona i običaja ratovanja (okrutno postupanje (uslovi zatočenja); okrutno postupanje; ilegalni rad; bezobzirno uništavanje gradova, naselja ili sela ili uništavanje koje nije opravdano vojnom potrebom; uništavanje ili namjerna šteta nanesena institucijama posvećen religiji ili obrazovanju; pljačka javne ili privatne imovine; nezakoniti napad na civile; nezakonito nanošenje terora civilima; okrutni tretman) i
- osam tačaka za zločine protiv čovječnosti (progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; ubistvo; silovanje; deportacija; nehumana djela (prisilno premještanje); zatvor; nehumana djela (uslovi zatočenja); nehumana djela).
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ UN war crimes tribunal convicts 6 Bosnian Croats of persecution of Muslims during Bosnian war
- 1 2 "Jadranko Prlic, Bruno Stojic, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovic, Valentin Coric and Berislav Pusic - Initial Appearance | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia". www.icty.org. Pristupljeno 25. 6. 2021.
- ↑ "Bosnian Croats surrender to trial". BBC News. 5. 4. 2004. Pristupljeno 21. 7. 2020.
- ↑ "Trial Judgement summary for Jadranko Prlic and others" (PDF). 29. 5. 2013. Pristupljeno 21. 7. 2020.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Hrvatsko vijeće odbrane
- Osuđeni pred Haškim tribunalom
- Živi ljudi
- Rođeni 1955.
- Ratni zločinci u ratu u Bosni i Hercegovini
- Biografije, Čitluk
- Političari Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine
- Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za ratne zločine
- Hrvati iz Bosne i Hercegovine osuđeni za zločine protiv čovječnosti