Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svatko može uređivati.

461.640 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Mary Wollstonecraft Shelley

Mary Wollstonecraft Shelley (rođena Godwin; London, 30. kolovoza 1797. – London, 1. veljače 1851.) bila je engleska književnica. Najpoznatija je kao autorica gotičkoga romana Frankenstein; or, The Modern Prometheus (1818.), koji se smatra jednim od prvih djela znanstvene fantastike. Također se bavila uređivanjem i promicanjem radova romantičkoga pjesnika i filozofa Percyja Bysshea Shelleyja, svoga supruga. Bila je kći političkoga filozofa Williama Godwina i Mary Wollstonecraft, filozofkinje i feminističke aktivistice.

Majka joj je umrla 11 dana nakon što ju je rodila. Odgojio ju je otac, koji joj je pružio neformalno, ali bogato obrazovanje. Pritom ju je poticao i na usvajanje vlastitih anarhističkih ideja i teorija. Kada je imala četiri godine, oženio se susjedom Mary Jane Clairmont, s kojom je imala buran odnos.

Kako je njezin otac okupljao oko sebe svoje političke istomišljenike, tako je i sama dolazila u doticaj s njima, pa je upoznala Percyja Shelleyja i s njime započela romantični odnos 1814. godine, iako je bio oženjen. To su ljeto zajedno s Marynom polusestrom Claire Clairmont odbjegli u Francusku i putovali Europom. Po povratku u Englesku Mary je bila trudna s Percyjevim djetetom. Iduće su se dvije godine suočavali s društvenom osudom i neprestanim dugovanjima, a pretrpjeli su i smrt kćeri nedonoščeta. Vjenčali su se kasne 1816. godine, nakon samoubojstva Shelleyjeve supruge Harriet.

Recentno istaknuti: EHF Euro 2026. · Ningen Shikkaku · Vargtimmen

Cijeli članak

486 istaknutih članaka

Jeste li znali...

... da je najniže jezero na svijetu Mrtvo more?
... da se 22. aprila obilježava Dan planete Zemlje?
... da ljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5 petabajta (miliona gigabajta)?
... da je ljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da su ptice jedini preživjeli potomci dinosaura?
... da na Antarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da knjiga U potrazi za izgubljenim vremenom Marcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... da je Venera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetama Sunčevog sistemа?

Razgovor

Aktualni događaji

Dara

17. maja – U Beču održan 70. jubilarni Eurosong. Historijsku prvu pobjedu odnijela je Bugarska, koju je predstavljala Dara (na slici) s pjesmom "Bangaranga".
12. aprila – Oporbena stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar, uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima u Mađarskoj, osvojivši dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini i dokinuvši 16 godina vladavine Viktora Orbána.
9. aprila – Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) preklasificirala carskog pingvina iz "gotovo ugrožene" u "ugroženu" vrstu zbog posljedica klimatskih promjena.
8. aprila – DINUM (francuski: Direction interministérielle du numérique), odjel francuskog Ministarstva za transformaciju i javnu upravu, objavila je da će Francuska u svojim javnim uredima napustiti uporabu operacijskog sustava Microsoft Windows u korist Linuxa.
1. aprila – NASA lansirala Artemis II, prvu misiju preleta Mjeseca (i prvu koja napušta nisku Zemljinu orbitu) s ljudskom posadom od 1972. godine.
19. marta – U matematici, Gerd Faltings dobio Abelovu nagradu za svoj rad u aritmetičkoj geometriji.
Europski glavni gradovi kulture za 2026. godinu su Trenčín i Oulu. (godišnji događaj)

Aktualne teme:

Nedavne smrti:

Razgovor

Na današnji dan

1098. – U sklopu Prvog križarskog rata, završila je višemjesečna opsada Antiohije (na slici), u kojoj su pobijedili križari.
1740. – U Parizu se rodio Markiz de Sade, kontroverzni francuski pisac čiji su erotski romani izazivali zgražanje tadašnjeg društva i čije je ime danas eponim za uživanje u mučenju drugih.
1946. – U Italiji je proveden referendum na kojem je izglasano ukidanje monarhije i uvođenje republike, što je bio konačni kraj vladavine Savoja.
1955. – Jugoslavenski vođa Josip Broz Tito i njegov sovjetski kolega Nikita Hruščov u Beogradu poptisali deklaraciju o normalizaciji odnosa između dvaju zemalja, koji su bili nepostojeći od 1948. godine.
1969. – U saobraćajnoj nesreći nedaleko od Sarajeva poginuo Radivoj Korać, jedan od najboljih jugoslavenskih i evropskih košarkaša svih vremena.

Ostali događaji: 1. juna · 2. juna · 3. juna

Cijeli članak

Slika sedmice

Svjetski dan zaštite životne sredine ili Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. juna kao međunarodni dan posvećen podizanju svijesti o ekološkim problemima i potrebi očuvanja životne sredine, odnosno okoliša. Ustanovljen je nakon Konferencije Ujedinjenih nacija o čovjekovoj sredini, održane 1972. u Stockholmu, a prvi put je obilježen 1973. godine. Koordinaciju aktivnosti preuzeo je Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP).

Obilježavanje ovog dana obuhvata kampanje, obrazovne programe, javne akcije i druge inicijative kojima se skreće pažnja na probleme kao što su zagađenje, klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, degradacija zemljišta, uništavanje šuma i prekomjerno korištenje prirodnih resursa. Svake godine obilježavanje se veže uz posebnu temu ili kampanju, kojom se pažnja javnosti usmjerava na određeni ekološki izazov. Određuje se i država domaćin, a širom svijeta provode se javni programi i lokalne inicijative.

U aktivnostima učestvuju vlade, međunarodne organizacije, škole, univerziteti, nevladine organizacije, lokalne zajednice, kompanije i pojedinci. Među najčešćim oblicima obilježavanja su akcije čišćenja javnih prostora, rijeka, plaža i šuma, sadnja drveća, radionice, izložbe, javne rasprave, digitalne kampanje i promocija održivih tehnologija. Zbog širokog međunarodnog učešća, Svjetski dan zaštite životne sredine / okoliša smatra se jednom od najvažnijih globalnih platformi za ekološku akciju.

Izvor: Mohsen Taha, 5. juni 2021.

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenih pravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od 300 jezika i sadrži ukupno 67.512.601 članak, od čega je 461.640 na srpskohrvatskom.

Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 359.123 korisnika, od čega je 321 aktivan (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 21. marta do 31. maja 2026. – Po peti put se održalo takmičenje CEE Proljeće.
Od 15. januara do 5. marta 2026. – Održalo se drugo izdanje uređivačke kampanje 1Lib1Ref.
Od 1. do 30. novembra 2025. – Održalo se peto izdanje uređivačkog maratona Mjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanje Wikirječnika na bosanskom jeziku i Wikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.

Razgovor

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja stoji iza mnogih drugih projekata:

Ostava
Skladište datoteka
MediaWiki
Razvoj wiki-softvera
Meta-Wiki
Koordinacija projekata
Wikiknjige
Slobodne knjige i priručnici
Wikipodaci
Slobodna baza znanja
Wikifunkcije
Katalog kompjuterskih funkcija
Wikicitat
Slobodni zbornik citata
Wikiteka
Slobodna biblioteka
Wikivrste
Katalog bioloških vrsta
Wikiverzitet
Obrazovni materijali
Wikivodič
Slobodni putni vodič
Wikirječnik
Slobodni rječnik